Možda je riječ o neobičnom osipu, bockanju u koljenu nakon treninga ili glavobolji koja nikako ne prestaje. Iz znatiželje ili zabrinutosti mnogi će posegnuti za pametnim telefonom nadajući se da će im internetska pretraga pomoći da shvate što se dešava. Iako ste svjesni da će vam pretraga umjesto odgovora donijeti samo dodatnu tjeskobu i pitanja, teško se zaustaviti.

U studiji iz 2019. objavljenoj u časopisu Public Health Reports, naučnici su otkrili da je oko 74 posto Amerikanaca tražilo zdravstvene informacije na internetu prije nego što su posjetili ljekara. Nije iznenađujuće da su te brojke samo rasle od pandemije COVID-19. Prema nedavnoj studiji, oko 18 posto Amerikanaca (oko 60 miliona ljudi) oslanja se na platforme društvenih medija za zdravstvene informacije i smjernice o hroničnim stanjima.

- Živimo u doba trenutnog pristupa i navikli smo imati svijet informacija nadohvat ruke, ali traženje simptoma na internetu, posebno ako ne idete ljekaru, može biti sklizak teren koji vodi dezinformacijama i neutemeljenim strahovima - kaže dr. Maggie Williams, liječnica iz Scottsdalea u Arizoni.

Nedosljedni podaci

Najveći nedostatak samodijagnoze kroz tražilice je različita kvaliteta i pouzdanost informacija na internetu. Svako može objaviti sadržaj na internetu, što povećava šanse da ste, namjerno ili, žrtva obmane. Osim renomiranih medicinskih web stranica i naučnih članaka, tražilica vas može usmjeriti na zastarjelu stranicu, nečiji blog ili objavu pojedinaca na društvenim mrežama.

Čak i najpouzdanijim aplikacijama i web-mjestima za provjeru simptoma nedostaje kontekst za postavljanje dijagnoze. Riječ je o podacima specifičnima za pacijenta, kao što su historija porodice, genetika, način života i slično. Mnogi fizički i mentalni zdravstveni problemi imaju simptome koji se preklapaju, zbog čega se možete osjećati preopterećeno i zbunjeno. Određene ključne riječi, kao što su glavobolja i bol u prsima, mogu dati zastrašujuće rezultate jednako često kao i one manje ozbiljne, iako su izgledi za tumor na mozgu ili smrtonosni srčani udar daleko manji od onih za odvikavanje od kofeina ili žgaravicu. Stoga nije teško odmah pomisliti na najgori scenarij.

Opsjednutost stvarnim i izmišljenim bolestima također može uzeti emocionalni danak. U nastavku studije o korisničkom iskustvu, gotovo 40 posto ljudi koji su pretraživali simptome online izjavili su da se osjećaju više tjeskobno zbog percipiranog zdravstvenog stanja nego prije nego što su se prijavili.

- S druge strane, mogli biste osjećati lažnu sigurnost da je sve u redu, iako možda patite od nekog stanja koje je zabrinjavajuće ili opasno po život. Zato biste mogli odgoditi liječenje ili čak dovesti život u opasnost - kaže Williams.

Cyberhondrija

Cyberhondrija je podskupina anksioznog poremećaja zbog bolesti, poput hipohondrije, a karakterizirana je pretjeranom ili opetovanom upotrebom interneta za istraživanje simptoma ili medicinskih stanja te povećanim, ometajućim nivoom tjeskobe, piše GoodHousekeeping.

- Ovo svakodnevno viđam u ordinaciji. Ono što počinje kao ležerno pretraživanje ili specifičan upit o zdravlju razvija se u stalno traženja novih simptoma ili potvrđivanja simptoma koje trenutno imaju. Uz stalnu želju da pretražujete simptome, drugi znakovi da doživljavate cyberhondriju uključuju osjećaj sumnje da je dijagnoza koju ste dobili od zdravstvenog radnika bila netačna te trpite povećan nivo stresa i brige - kaže Williams.

- Cyberhondrija može ometati svakodnevno funkcioniranje i mentalno blagostanje. Neki ljudi mogu postati toliko uplašeni za svoju dobrobit da nepotrebno zakazuju termine kod ljekara - istaknula je Williams.

U nalazima iz sistemskog pregleda studija objavljenih u časopisu Comprehensive Psychiatry 2020. godine, problemi u ponašanju javljaju se kod 40 posto ljudi sa cyberhondrijom, uključujući česte konsultacije s medicinskim specijalistima i liječnicima te povećan obim internetskih pretraživanja.

Kako spriječiti cyberhondriju

Ne morate prestati koristiti internet za informacije o zdravlju ili o zdravstvenim problemima.

- Postoji mnogo web stranica na kojima možete dobiti pouzdane i tačne zdravstvene informacije - kaže Williams.

Ipak, ona naglašava da bi pretraživanje interneta u potrazi za medicinskim informacijama trebalo nadopuniti, a ne zamijeniti konsultacije s ljekarom. Pružatelji zdravstvenih usluga obučeni su da uzmu u obzir mnogo aspekata osim popisa simptoma kako bi došli do prave dijagnoze.

- Na temelju vaše specifične situacije, oni mogu preporučiti odgovarajuće testove ili tretmane koji će vas voditi prema izlječenju. Nažalost, ljudima nije uvijek lako odvojiti vrijeme za odlazak ljekaru - nastavlja Williams.

Virtualni pružatelji zdravstvenih usluga pružaju praktičan pristup certificiranim liječnicima koji mogu procijeniti vaše simptome i pružiti njegu koja vam je potrebna, često u roku od 15 minuta. Razgovor s pouzdanim stručnjakom potpuno je drugačije iskustvo od prikupljanja neprovjerenih informacija online.