Vremenski uvjeti mogli bi pomoći u predviđanju povećanog rizika od srčanog udara, i to do tri dana unaprijed. Istraživači su proučavali utjecaj promjena temperature na zdravlje ljudi te identificirali ono što nazivaju "jednim od najvažnijih" faktora rizika povezanih s vremenskim prilikama.  

Istraživanje provedeno na više od 114.000 osoba pokazalo je da se s padom temperature povećava broj srčanih zastoja, koji često premašuje uobičajeni prosjek. Ovi bi rezultati mogli pridonijeti boljem planiranju zdravstvenih službi, ali i pomoći osobama s kardiovaskularnim bolestima i njihovim porodicama da se na pripreme za razdoblja povećanog rizika, piše Mirror.

U istraživanju su učestvovali naučnici sa Univerziteta Semmelweis, Tehnološkog i ekonomskog fakulteta u Budimpešti te Mađarske nacionalne službe hitne pomoći.

Njihova studija, objavljena u časopisu Public Health, analizirala je podatke o srčanim zastojima izvan bolnice zabilježenima u razdoblju od novembra 2018. do decembra 2023. godine.

Istraživači su analizirali dnevne meteorološke podatke, uključujući temperaturu, brzinu vjetra, atmosferski pritisak, vlažnost i kvalitet zraka. Rezultati su pokazali da su niže temperature jedan od najvažnijih vremenskih faktora povezanih s povećanim rizikom od srčanog zastoja.

Svaki pad prosječne temperature za jedan stepen bio je povezan s porastom dnevnog broja srčanih zastoja izvan bolnice za 1,4 posto. Sezonska poređenja također su pokazala da se zimi događa gotovo 18 posto više takvih slučajeva nego ljeti.

Istraživači navode kako nalazi "upućuju na to da rizik ne predstavljaju samo nagli padovi temperature, već i niže temperature općenito". Dodali su da posebno značajne mogu biti i brze promjene; ​​naime, dnevni pad temperature veći od pet stepeni Celzijusa mogao bi poslužiti kao signal upozorenja u sistemu ranog upozoravanja.

Jedan od ključnih zaključaka studije jest da učinci vremenskih promjena možda neće biti trenutni. Istraživači su utvrdili da broj srčanih zastoja izvan bolnice može porasti tek do tri dana nakon promjene vremenskih uvjeta. To bi moglo omogućiti razvoj sistema ranog upozoravanja koji su sposobni predvidjeti povećanu potražnju za zdravstvenim uslugama nekoliko dana unaprijed.

Dr. Endre Zima, profesor u Centru za srce i krvne sudove Univerziteta Semmelweis i glavni istraživač u ovoj studiji, izjavio je:

"U prethodnom smo istraživanju proučavali kako ekstremna hladnoća i vrućina utječu na učestalost srčanih zastoja izvan bolničkog okruženja. Ovoga smo puta otišli korak dalje i istražili mogu li se vremenski obrasci iskoristiti za predviđanje razdoblja u kojima je vjerovatna pojava većeg broja slučajeva od prosjeka. Ako se to pokaže izvedivim, službe hitne pomoći i bolnice mogle bi se pripremiti za povećanu potražnju nekoliko dana unaprijed."  

Istraživači su razvili prediktivni model koji se temelji na meteorološkim podacima i omogućuje procjenu očekivanog dnevnog broja izvanbolničkih srčanih zastoja.