Visoke temperature ne iscrpljuju samo tijelo nego i srce, koje tokom vrućih dana mora raditi znatno jače kako bi pomoglo organizmu da se rashladi.

  Sunčano i toplo vrijeme za mnoge znači duži boravak na otvorenom i ljetne aktivnosti, no za srce takvi uvjeti predstavljaju dodatni napor. 

Možda ste i sami primijetili da vam se puls ubrza kada sjedite na suncu ili da se nakon nekoliko sati rada u vrtu osjećate omamljeno i iscrpljeno i to nije slučajno.

Dr. Michael Crawford, specijaliziran za kardiološku rehabilitaciju na Mater Hospital u Sidneju kaže kako visoke temperature tjeraju kardiovaskularni sistem da radi intenzivnije nego inače.

Kada je vani vruće, tijelo pokušava sniziti svoju unutrašnju temperaturu. Iako zvuči neobično, jedan od načina na koji to radi jeste oslobađanje topline iznutra prema površini tijela.

Autonomni nervni sistem šalje signale srcu da ubrza ritam, a krvnim žilama da se prošire. Srce tada brže pumpa krv, a krvne žile se šire kako bi omogućile veći protok.

- Ove važne promjene omogućavaju da više krvi protiče kroz arterije i vene blizu površine kože. Kada krv dospije tamo, može izgubiti dio topline u zrak oko vas. To je korisno jer pomaže u sprečavanju stanja povezanih s vrućinom, poput iscrpljenosti od vrućine ili toplotnog udara. No, istovremeno stavlja srce pod dodatni pritisak.

Kardiovaskularni sistem zaista pojačava napore kako bi oslobodio toplinu i rashladio vas. Zbog toga se ubrzava puls i povećava znojenje, a to potencijalno može dovesti do pada krvnog pritiska.

Što ste duže na vrućini, to je veće opterećenje za srce. Za svaki stepen porasta unutrašnje tjelesne temperature, puls se može povećati za oko deset otkucaja u minuti.

To je značajan porast čak i kada ne radite ništa posebno naporno, nego samo sjedite ili ležite na suncu. Moguće je da vrućina podigne puls u mirovanju iznad 100 otkucaja u minuti, što znači da imate tahikardiju - objašnjava kaže Crawford.

Ako se uz to bavite fizičkom aktivnošću, naprimjer trčite, kosite travu ili radite u vrtu, srce ionako mora jače pumpati krv. Kada se tome doda vrućina, puls može vrlo brzo porasti više nego što biste očekivali.

Vrućina na svakoga djeluje drugačije, pa je dobro razgovarati s ljekarom ako imate hroničnu bolest, uzimate lijekove ili ste stariji od 65 godina.

To posebno vrijedi prije toplotnog vala ili planiranih aktivnosti na otvorenom. Tokom vrućih dana dobro je češće se odmarati u hladu ili klimatiziranom prostoru, piti dovoljno vode i ne čekati da žeđ postane jaka.

Odjeća bi trebala biti lagana, široka i prozračna, kako bi znoj mogao isparavati i tako pomoći tijelu da se hladi. Vrijeme provedeno vani najbolje je ograničiti u najtoplijem dijelu dana.

Fizičke aktivnosti, poput vježbanja, vrtlarenja ili hodanja na dužim relacijama, sigurnije je planirati rano ujutro ili navečer. Ipak, najvažnije je slušati vlastito tijelo.

- Ako ste na vrućini i počnete osjećati umor ili kao da vam srce ubrzano lupa, nemojte to ignorisati. Važno je odmah sniziti unutrašnju tjelesnu temperaturu. To može značiti da morate prestati s onim što radite ili napraviti dužu pauzu - rekao je Crawford.