Vjerujemo da niko neće okrenuti pogled s vidno prljave kuhinje, nego će odmah prionuti na čišćenje, od radnih površina i ploče za kuhanje do posuđa. Međutim, koliko često pritom zanemarujemo kuhinjske krpe? One ne trebaju biti vidno prljave da bi bile - prljave.

Razmislite na sekundu: koliko često tokom pripremanja jela posežete za kuhinjskom krpom? Svaki put kad operete ruke, a ponekad i kad dirate sirovo meso, sjeckate povrće...? Brišete li s tom istom krpom i mokre kuhinjske površine?

Mokra tkanina u toploj kuhinji savršeno je okruženje za rast i razmnožavanje nevidljivih bakterija, a kuhinjska krpa može biti jedan od najprljavijih predmeta u kuhinji.

Dok su vidljive mrlje očiti pokazatelj prljavštine, ni ne razmišljamo o onoj nevidljivoj. Bakterije su daleko manje primjetne, no nisu sve iste. Neke su bezopasne za osobe sa zdravim imunološkim sistemom. Od drugih bakterija ćete se razboljeti i zagaditi hranu koju pripremate.

Studija koju su proveli istraživači sa Univerziteta Mauricijus otkrila je da rast klica na kuhinjskim krpama, ne maknu li se na vrijeme iz kuhinje, može potencijalno dovesti do bolesti i trovanja hranom.

Naučnici su prikupili 100 kuhinjskih krpa koje su korištene mjesec dana kako bi otkrili broj i vrstu prisutnih bakterija. Od prikupljenih ručnika, 49 je bilo pozitivno na bakterije. Među njima su bile i bakterije stafilokoka te E. coli, prenosi Jutarnji.

Studija je identificirala nekoliko zajedničkih faktora među krpama s razvijenim patogenima: veća je šansa da se na krpi razvijaju bakterije ako je koristi više ljudi, u kućanstvima s djecom veći je rizik od bakterija zbog nepravilne higijene, dok su iste krpe korištene za brisanje ruku, posuđa i pultova te držanje vrućih predmeta imale veći broj bakterija od onih korištenih isključivo za jednu namjenu.

Također, studija je pokazala kako su krpe koje se nisu dobro osušile imale veći rizik za bakteriju E. coli.

Iako je rast bakterija u principu izvan vaše kontrole, postoji nekoliko koraka koje možete poduzeti:

1. Ispravno perite ruke

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) dao je smjernice kad treba prati ruke: prije i poslije dodirivanja hrane, prije jela, prije i nakon susreta s nekim ko je prehlađen, nakon korištenja toaleta, nakon kašljanja ili kihanja, nakon ispuhivanja nosa, nakon maženja životinje, nakon dodirivanja smeća... No, čak i ako perete ruke, ako to ne radite kako treba, riskirate kontaminaciju kuhinje.

Dakle, navlažite ruke čistom vodom prije nanošenja sapuna na njih, zapjenite ih kako biste rasporedili sapun po rukama te obratite posebnu pozornost na stražnju stranu ruku, između prstiju i ispod noktiju. Ribajte ruke najmanje 20 sekundi. Isperite sapun s ruku čistom vodom. Obrišite ruke čistom krpom (ili peškirom).

2. Koristite više krpa

Studija je pokazala je da korištenje iste kuhinjske krpe u razne svrhe povećava šanse za razvoj štetnih bakterija. Imati više krpa istovremeno, da svaka ima svoja namjenu, može biti zbunjujuće, no možete ih označiti ili odrediti različite boje za različite površine.

Možete koristiti krpe različitih materijala te ih na taj način razlikovati. Na primjer, pamučne krpe, koje se lako peru, ali se suše duže od mikrovlakana, najbolje je koristiti za sušenje ruku nakon što ste ih oprali.

Krpe od mikrovlakana su lagane, izdržljive, imaju veliku moć čišćenja i brzo se suše, te su kao takvi najbolji za brisanje kuhinjskih ploča ili brzo sušenje posuđa i pribora.

3. Držite se rutine

Povećavanjem protoka zraka u kuhinji postići ćete brže sušenje krpa; na suhim je krpama manja vjerojatnost razvoja bakterija. No, svakako trebate steći naviku njihova mijenjanja i pranja.

I to ne samo kad su vidno prljave ili počnu neugodno mirisati na plijesan. Svakako je potrebno prati ih u mašini za veš, a ciklus s vrućom vodom pomoći će pri eliminiranju bakterija. Posebno je važno izbjegavati omekšivače. Zašto? Oni s vremenom mogu ostaviti sloj na vlaknima krpa što smanjuje njihovu učinkovitost i povećava vjerojatnost da ćete ostaviti klice na radnim površinama.