Svjetski dan hipertenzije obilježava se 17. maja od 2005. godine kada ga je inicirala Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije.

Od tada se obilježava svake godine s ciljem podizanja svijesti, informiranja i edukacije opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog udara, srčanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti.

Inače, nezarazne bolesti danas predstavljaju dominantan globalni javnozdravstveni izazov.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), nezarazne bolesti, među kojima dominiraju bolesti srca i krvnih sudova, maligne neoplazme, dijabetes i hronične respiratorne bolesti, uzrokuju 63 posto od ukupnog broja smrti u svijetu, od čega više od 14 miliona ljudi umre prerano, u dobi između 30 i 70 godina života, naglasili su ranije povodom obilježavanja tog dana iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Najveći udio prerano umrlih osoba zabilježen je u zemljama s niskim i srednjim stepenom razvoja, što još više produbljuje troškove zdravstvene zaštite i siromaštvo ovih zemalja.

Federacija BiH, slično drugim zemljama u regiji, prolazi kroz tranzicijske promjene u zdravstvenom stanju stanovništva. S jedne strane, to su različiti demografski i socijalno-ekonomski faktori u zajednici, a s druge strane, životni stil i navike stanovništva vezane za zdravlje te nejednakosti vezane za dostupnost i korištenje zdravstvene zaštite.

Kako ističu iz Zavoda, u obolijevanju i vodećim uzrocima smrti stanovništva Federacije BiH dominiraju oboljenja cirkulatornog sistema s udjelom 53,8 posto svih uzroka i maligne neoplazme s 21 posto udjela, predstavljajući gotovo tri četvrtine svih uzroka smrti.

Prema dijagnozama, pet najčešćih uzroka smrti od bolesti srca i krvnih sudova u Federaciji BiH su moždani udar, akutni infarkt miokarda, srčani zastoj, kardiomiopatija i esencijalna hipertenzija.

Ove godine obilježavanje Dana hipertenzije odvija se pod motom "Mjerite svoj krvni pritisak, kontrolirajte ga, živite duže" te je naglasak stavljen na borbu protiv niske stope svjesnosti širom svijeta, posebno u područjima niskog do srednjeg dohotka, kao i na informiranje o preciznim metodama mjerenja krvnog pritiska.

Iz Zavoda naglašavaju kako su redovne kontrole krvnog pritiska kod ljekara porodične medicine jedini pravi način za blagovremeno postavljanje dijagnoze hipertenzije, kao i pravovremenu reakciju u smislu preporuka ljekara za higijensko-dijetetskim režimom, upražnjavanjem zdravih stilova života te propisivanjem adekvatne terapije.

Hipertenzija koja se drži pod nadzorom uvelike smanjuje mogućnost napredovanja oboljenja cirkulatornog sistema, kao i fatalnih ishoda (akutni infarkt miokarda, cerebro-vaskularni insult, srčani zastoj i slično), poručili su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Izvor: Fena