U vrijeme epidemije, kada se i ne preporučuje previše kretati, vrlo je važno ostati tjelesno aktivan.

Čak i petominutno hodanje ili istezanje pomoći će, kaže Ada Mašnić, magistrica sporta i licencirana privatna trenerica i nutricionistica, u smanjenju mišićne i mentalne napetosti i poboljšati cirkulaciju krvi.

- Nemjerljivi su učinci vježbanja, kako na fizičko, tako i na mentalno zdravlje ljudi. Redovna tjelesna aktivnost smanjuje visok pritisak, sprečava debljanje, kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2, neke oblike karcinoma, gubitak koštane mase, a poboljšava rad mišića, ravnotežu, fleksibilnost i kondiciju. Ne treba zaboraviti ni na psihičko zdravlje, koje je u vrijeme korone, na udaru. Upravo ćemo tjelesnom aktivnošću, u vidu vježbanja, smanjiti stres, rizik od depresije i pomoći sami sebi da se osjećamo bolje i raspoloženije - objašnjava Mašnić koja je odrasla u sportskoj porodici u kojoj su majka i daidža bili vrsni skijaši.

Zbog mjera prevencije, koje su u prethodnom periodu bile na snazi, mnogi su napravili pauzu od vježbanja, što je kod većine, prema riječima naše sagovornice, rezultiralo povećanjem tjelesne mase.

- Rezultat je to nekretanja, nezdave prehrane koja je obilovala prženom hranom, grickalicama te višesatnim provođenjem ispred televizora i računara. Sada je problem vratiti se u formu i skinuti nagomilane kilograme – ističe.

Na pitanje, koliko je zbog mogućnosti zaraze koronavirusom, sigurno dolaziti u teretane i fitness klubove, Mašnić odgovara da su ti objekti, nakon otvaranja poduzeli sve potrebne mjere distance te higijene prostora i osoblja koje u njima radi.

- Neki su po otvaranju ponovno počeli dolaziti u teretane i vježbati, ali većinu strah od eventualne zaraze još drži kod kuće. Takvima bih, ali i svima ostalima preporučila da vježbaju u svojim domovima ili u prirodi. Šetanje, vožnja bicikla, rolanje i trčanje odlični su načini tjelesne aktivnosti, koji će uz zdravu prehranu, a sada je to moguće jer su pijace pune svježeg voća i povrća, i unošenjem barem dva litra vode dnevno, učiniti da odbrambeni mehanizam bude jači i tako se lakše izbori sa virusima i bakterijama – naglašava.

Nisu sve vježbe dobre za svakoga, pa početnicima trenerica preporučuje da savjet potraže od stručne osobe koja će ih uputiti u najefikasnije vježbe i kako ih provoditi.

- Za nekoga koj je tek početnik i nema nikakvog iskustva, savjetovala bih privatnog trenera ili konsultovati se sa stručnjakom koji će dati upute kako će osoba nastaviti vježbati kod kuće. Privatni trener, na osnovu spola, starosne dobi i drugih parametara predložit će najefikasnije vježbe i način prehrane od kojih će klijent imati koristi – kaže.

Za one koji bi da "vježbaju, ali se pravdaju kako ne mogu pronaći vrijeme za to", smatra da im nedostaje čvrsta volja.

- Ko ima volje i želje nije mu problem tri puta sedmično naći po sat za vježbanje, pa krenuti od laganog zagrijavanja, a potom preći na duplex vježbe od glave do pete i trening završiti vježbama za stomak. Kad osoba osjeti učinke toga, a oni će vrlo brzo uslijediti, poželjet će u sedmični plan uvrstiti barem još jedan trening. Za početnike savjetovala bih da dan počnu 30-minutnim kardio-vježbama, tzv. fit treningom, koji će ubrzati metabolizam, a takve vježbe mogu se naći na Facebooku, Instagramu, YouTubeu – poručuje.

Brze dijete, zbog jojo efekta, ostavljaju negativne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje, pa ih, dodaje Mašnić, treba izbjegavati.

- Klijentima savjetujem da prehranu obogate proteinima (meso, jaja, riba, mladi sir, mahunarke, integralne žitarice), zdravim mastima (maslinovo i kokosovo ulje, orašasti plodovi), voćem i povrćem, a da izbjegavaju ugljikohidrate i šećer. Što više kuhanih, kod kuće pripremljenih obroka, dovoljno tečnosti, najbolje obične vode ili cijeđenih sokova, koje ste sami pripremili, i sat vremena vježbe, garant su dobrog imuniteta – kaže Mašnić.