WHO ne zna kada će pandemija koronavirusa biti završena, ali pretpostavlja da će bolest biti stavljena pod kontrolu u roku od dvije godine, saopćila je press služba te organizacije.

- Danas se obilježava tačno šest mjeseci kako je WHO proglasila pandemiju, iako je u početku ta organizacija pojavu virusa COVID-19 smatrala pandemijom sa nekoliko žarišta, prenosi Tass.

- Sa ove tačke gledišta ne možemo da kažemo kada će pandemija biti završena, ali je moguće uz globalne napore i modernu tehnologiju da će biti stavljena pod kontrolu za par godina - navodi se u saopćenju.

Kako se dalje ističe, države bi trebale da se fokusiraju na četiri prioriteta - sprečavanje pojačavanja virusa, osnaživanje ljudi da se zaštite, osnove javnog zdravlja i zaštitu ranjivih, uključujući starije i ljude sa posebnim potrebama.

WHO smatra i da je šest mjeseci od proglašenja pandemije, virus uglavnom ostao zarazan na isti način.

- Ljudski virusi mogu da napreduju, da postaju manje ili više patogeni. Na osnovu trenutne evidencije više od 80.000 genomskih uzoraka ustanovljeno je da se prenosivost i težina virusa nisu promijenili – navode iz WHO i dodaju da se stalno prate promjene virusa.

Hoće li se epidemija ponovno razbuktati?

Zbog velikog miješanja ljudi tokom ljeta, nakon ukidanja proljetnog karantina, broj zaraženih u Evropi naglo raste. Tako je u Francuskoj, Španiji i Velikoj Britaniji te u mnogim drugim zemljama, iako se ne radi o nivoima kakvi su bili na vrhuncu epidemije u martu i aprilu.

- Hiljade novozaraženih na dan, to je puno. To je jako zabrinjavajuće - ocijenio je francuski ministar zdravlja, Olivier Véran, u utorak za radio France Inter.

Ako tako potraje Velika Britanija doživjet će „turbulentno razdoblje u mjesecima koji dolaze, kazao je za BBC Jonathan Van-Tam, jedan od dužnosnika zdravstvenih vlasti u toj zemlji.

Véran upozorava, da povećanje broja zaraženih, dovesti do većeg broja teških slučajeva za nekoliko sedmica. Međutim, postavlja se pitanje - u kojim razmjerama?

Opekavši se na prvom valu, mnogi ljekari strahuju da će bolnice i odjeli za intenzivnu njegu ove jeseni ponovo biti pretrpane, kao u martu. Virus sada cirkulira ponajviše među mladima, koji nisu riskantna grupa, ali stariji i oni slabijeg zdravlja neizbježno će biti pogođeni, upozoravaju.

Drugi, manje pesimistični, smatraju da je rizik od preopterećenja bolnica manji nego u proljeće, jer ljudi koji spadaju u rizične grupe poštuju epidemiološke mjere.

Najoptimističniji računaju na imunitet stečen u prvom valu, nadajući se da će on spriječiti drugi val i omogućiti da se izbjegne ponavljanje katastrofe iz marta. Ali to je tek pretpostavka.

Svi, međutim, insistiraju na važnosti poštivanja epidemioloških mjera kao što su nošenje maski, često pranje ruku i poštivanje distance.

Reinfekcije i imunitet

Nekoliko slučajeva ljudi koji su ozdravili od koronavirusa i potom se ponovo zarazili zabilježeno je zadnjih sedmica u svijetu, što postavlja pitanja o trajnosti imuniteta.

Prvi takav potvrđeni slučaj bio je tridesetogodišnjak iz Hong Konga, koji je bio teže bolestan prvi put nego drugi.

Stručnjaci u tome vide tračak nade i znak da se njegov imunološki sistem naučio braniti nakon prve infekcije. Naglašavaju ipak da se ne mogu izvlačiti zaključci na osnovi samo nekoliko slučajeva.
Dodaju i da pravo pitanje nije - može li se zaraziti dva puta, nego koliko je čovjek zarazan drugi put.

Općenito, imunitet protiv COVID-19 još se slabo razumije.

Naučnici su usredotočeni na antitijela, ali se također nadaju da bi drugi tip imunološkog odgovora, koji se temelji na T-limfocitima, mogao zaustaviti epidemiju. No, to je tek teorija.

Šta nije sigurno

Uloga djece

Školska godina počela je u mnogim zemljama, ali još se tačno ne zna kakvu djeca imaju ulogu u širenju epidemije. Jedno je sigurno - rijetko obolijevaju od COVID-19. Većina razvije tek blagi oblik bolesti ili uopće nemaju simptoma, ali se ne zna jesu li jednako zarazni kao i odrasli.

- Kada se pojave simptomi, djeca izlučuju jednaku količinu virusa kao i odrasli i jednako su zarazni kao i oni. Ne zna se u kojoj mjeri asimptomatska djeca mogu zaraziti druge – ističu iz Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Nekoliko istraživanja pokazalo je da izgleda da djeca rijetko prenose bolest, možda zato jer imaju manje simptoma (budući da kašljanje ili kihanje povećavaju rizik od prijenosa virusa).

Mnogi stručnjaci upozoravaju ipak da treba razlikovati djecu od adolescenata, koji su po zaraznosti sličniji odraslima.

Vakcina: brzo i dobro, je li to moguće?

Pronalazak učinkovite i sigurne vakcine smatra se najboljim načinom za zaustavljanje pandemije. Ali ne zna se kada će se to dogoditi, unatoč mnogim najavama njenog skorog otkrića u globalnoj utrci s velikim finansijskim ulozima.

U zadnjem izvještaju od srijede, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi 35 potencijalnih vakcina koje su u fazi kliničkih ispitivanja na ljudima širom svijeta.

Devet ih je u posljednjoj fazi ili će to biti uskoro. To je tzv. treća faza kada se provjerava učinkovitost vakcine na hiljadama dobrovoljaca.

Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina vode bitku na daljinu i ubrzavaju procedure u nadi da će prvi razviti vakcinu, čak prije kraja ove godine.

Ali stručnjaci upozoravaju da se ne miješa brzina i brzopletost, jer bi preskakanje faza moglo uzrokovati probleme sa sigurnošću vakcine.

Koliko je poštivanje procedure važno pokazuje primjer jednog od projekata koji su najdalje odmakli, a koji provode laboratorij AstraZeneca i Univerzitet u Oxfordu, a koji je u utorak privremeno zaustavljen.

Razlog je pojava „potencijalno neobjašnjive bolesti”, možda ozbiljne nuspojave vakcine kod jednog sudionika ispitivanja.

Evropska agencija za lijekove (EMA) smatra da bi „moglo potrajati najmanje do početka 2021. da neka vakcina protiv COVID-19 bude spremna za odobrenje i da bude raspoloživo u dovoljnoj količini za korištenje širom svijeta. U najgorem slučaju, moguće je da vakcina nikada ne bude pronađena.

Šta znamo

Maske i aerosoli

Preokret je spektakularan: maske su martu smatrali beskorisnim, a danas ih preporučuje većina zdravstvenih tijela u svijetu, među kojima i WHO.

U međuvremenu, otkriveno je da se COVID-19 vrlo vjerovatno prenosi i sitnim česticama raspršenim u zraku koji izdišu oboljeli (aerosolom), a ne samo većim kapljicama koje se izlučuju kod kihanja, kašljanja ili govorenja u blizini te prljavim rukama.

Još se ne zna tačno koji udio ima takav način prenošenja bolesti u dinamici epidemije, ali mnoga istraživanja govore da je značajan.

U tom slučaju fizička distanca nije dovoljna i maska postaje neophodna, tim više ako se nalazimo u zatvorenim prostorima, s puno ljudi i slabom ventilacijom. Takva mjesta sada se smatra najriskantnijim, a neke zemlje uvele su obavezno nošenje maski i na ulici.

O lijekovima

O lijekovima se više zna, zahvaljujući kliničkim ispitivanjima. Samo jedna vrsta lijekova pokazala je da smanjuje smrtnost, a to su kortikosteroidi, koji suzbijaju upale. Ali oni su indicirani samo za "teške i kritične oblike" bolesti, naglašava WHO.

Antivirusni lijek remdesivir smanjuje trajanje bolničkog liječenja, ali njegova korist je relativno skromna.

S druge strane, hidroksiklorokin, koji je preporučivao američki predsjednik Donald Trump, te u Francuskoj profesor Didier Raoult, nije se pokazao učinkovitim.