Svjetski dan borbe protiv AIDS-a (engleski World AIDS Day), održava se 1. decembra svake godine od 1988., pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO-WHO).

Osim podizanja svijesti javnosti o infekciji HIV-om i AIDS-u, posebno se ističu i dostignuća postignuta u prevenciji zaraze HIV-om, ali i dostupnosti terapije kojom se postiže gotovo normalno očekivano trajanje života kao u zdravoj populaciji. Međunarodni simbol svjesnosti i podrške je crvena vrpca, ističe se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), povodom obilježavanja današnjeg datuma.

HIV-AIDS u jeku pandemije COVID-a

Globalna epidemija HIV-a nije gotova i možda se ubrzava za vrijeme pandemije COVID-19, s razarajućim utjecajem na zajednice i zemlje. U 2019. godini je u svijetu živjelo 38 miliona ljudi zaraženih HIV-om. Svaka peta osoba koja živi s HIV-om nije svjesna svoje infekcije, a svaka treća osoba koja se liječi HIV-om doživjela je poremećaj u pružanju usluga liječenja HIV-om, testiranja i prevencije, posebno djece i adolescenata. U 2019. godini 690.000 ljudi umrlo je od uzroka povezanih s HIV-om, a 1,7 miliona ljudi je novozaraženo, pri čemu se gotovo dva od tri (62%) ovih novih infekcija dogodilo među ključnim populacijama i njihovim partnerima, podaci su WHO/SZO.

Uprkos značajnim naporima, napredak u povećanju broja HIV usluga već je zastajao prije pandemije COVID-19. Usporavanje napretka znači da će svijet propustiti ciljeve "90-90-90" za 2020. godinu, koji su trebali osigurati da: 90% ljudi koji žive s HIV-om budu svjesni svog statusa; 90% ljudi kojima je dijagnosticiran HIV liječi se; i 90% svih ljudi koji se liječe učestvuju u virusa. Nedostatak ovih srednjih ciljeva učinit će još težim postizanje kraja AIDS-a do 2030. godine, istaknuto je.

COVID i ekonomski uvjeti kao posljedica COVID-a dodatno usložnjavaju i rad zdravstvenim radnicima u prvoj liniji pružanja kontinuirane, visokokvalitetne usluge svima koji ih trebaju. Prema izvorima iz WHO, od jula ove, 2020. godine, jedna trećina ljudi na liječenju HIV-a imala je prekide u opskrbi likovima.

Kako navode iz INZ-a, procijenjeno je da trenutno u svijetu 38-40 miliona ljudi živi sa HIV-AIDS-om. Od toga 1, 7 miliona je novozaraženih u prošloj godini, a taj broj je isti ili vjerovatno veći u ovoj 2020. godini.  Lani je 690.000 ljudi umrlo od bolesti povezanih sa HIV-om u svijetu.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH do kraja 2019. godine u FBiH je registrirano ukupno 237 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je 101 razvilo AIDS, a u istom razdoblju umrla je 51 oboljela osoba. U 2019. godini, u Federaciji BiH je 14 novodijagnosticiranih, od čega su četiri oboljela razvila AIDS.

U Republici Srpskoj registrovane su ukupno 132 osobe od HIV/AIDS-a, a tokom prošle godine prijavljeno je deset novooboljelih, podaci su Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske. Najveći broj je registrovan u dobi 30-39 godina, a prema polnoj strukturi 80 odsto HIV seropozitivnih osoba su muškog pola. Do sada su u Republici Srpskoj od posljedica AIDS-a umrle 24 oboljele osobe.

U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji smatraju da je sada vrijeme da se napravi iskorak u odgovoru na COVID-19 i vraćanju na planove da se širenje HIV-AIDS-a ukine do 2030. Države članice SZO-WHO su pozvane da unaprijede i obnove borbu protiv AIDS-a, sa širom zdravstvenom zaštitom i odgovorima na pandemiju. Jedan od primjera je osiguravanje višemjesečnih recepata za lijekove protiv HIV-a radi zaštite zdravlja ljudi koji se liječe HIV-om i smanjenja opterećenja zdravstvene službe, ali i dodatno poticanje na zaštitu medicinskog osoblja i zdravstvenih radnika koji pružaju pomoć HIV oboljelim. Također, potrebno je pružiti više informacija i pomoć adolescentima i mladim, uključuju osobe koje se drogiraju, homoseksualce, transrodne osobe i osobe u zatvorima, koji su nesrazmjerno više pogođeni HIV-om.

Kako se virus HIV-a (ne) prenosi

Kako navode stručnjaci INZ-a, Svijet je postigao značajan napredak od kasnih 1990-ih, ali HIV ostaje glavno globalno javnozdravstveno pitanje. I kao i mnogi drugi glavni zdravstveni problemi, i on se suočava s dodatnim izazovima tijekom pandemije COVID-19, jer se usluge prevencije, testiranja, liječenja i njege HIV-a, posebno u zemljama s osjetljivim zdravstvenim sistemima, značajno smanjuju ili prekidaju tokom globalne COVID-19 pandemije.

Bosna i Hercegovina spada u grupu zemalja sa niskom prevalencom HIV-a, manjom od jedan posto (1%) u općoj populaciji i manjom od pet posto (5%) u populaciji sa rizikom. Inače, od trenutka zaraze HIV-om do nastupa AIDS-a kod neliječene osobe prođe u prosjeku 10 godina, navode iz INZ-a.

Virus humane imunodeficijencije (HIV) ime je virusa koji uzrokuje sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS). AIDS je uznapredovali stadij infekcije HIV-om koji napada odrambeni sistem organizma s posljedičnim razvojem specifičnih zaraznih i malignih bolesti. Bolest je zarazna i zasad neizlječiva. Virus HIV-a se prenosi seksualnim odnosima bez upotrebe zaštite – kondoma, korištenjem tuđeg pribora za intravensko ubrizgavanje droga, tetoviranjem/piercingom zaraženom iglom ili sa inficirane majke na dijete za vrijeme trudnoće, poroda ili dojenjem.

Bitno je znati da se virus HIV-a ne prenosi rukovanjem, grljenjem, poljupcem u obraz, kontaktom sa predmetima u javnim telefonskim govornicama, autobusu i vozu, novcem, upotrebom javnih toaleta, bazena, tuševa, sauna, kašljanjem, kihanjem, kontaktom kože sa suzama ili slinom, liječenjem u bolnicama, ambulantama i kod stomatologa, pružanjem prve pomoći, frizerskim i kozmetičkim tretmanima, bušenjem ušiju - uz redovne higijenske mjere, kao ni ogrebotinama i ugrizom domaćih životinja, te ubodom insekata. Glavne mjere prevencije zaraze HIV-om su edukacija, zaštita i testiranje.