Prethodna istraživanja pokazala su da jedenje kasno navečer remeti unutarnji sat tijela i povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i bolesti srca. No, tek nekoliko studija se bavilo pitanjem ima li vrijeme doručka sličan utjecaj. Stoga su naučnici sa Univerziteta New York poželjeli otkriti je li vrijeme prvog obroka u danu povezano s dugovječnošću.

U tu svrhu pratili su više od 34.000 Amerikanaca starijih od 40 godina tokom nekoliko desetljeća. Volonteri su bilježili vrijeme obroka, a naučnici su ih tokom studije uspoređivali sa stopama smrtnosti.

Rezultati, objavljeni u Journal of Nutrition, pokazali su da su oni koji doručkuju između 6:00 i 7:00 sati imali šest posto manje šanse da će prerano umrijeti od teških bolesti poput srčanih bolesti ili raka od onih koji su redovno doručkovali u osam ujutro, kao i 12 posto manji rizik od rane smrti od onih koji su prvi obrok konzumirali u 10 ujutro.

Smatra se da preskakanje doručka ili kasno jedenje narušava tjelesni "sat za prehranu" - unutarnje programiranje koje kontrolira oslobađanje hormona povezanih s hranjenjem, poput inzulina. Ovaj hormon pomaže u sagorijevanju glukoze iz krvotoka, a njegov nivo doseže vrhunac u ranim jutarnjim satima. Jedenje kasnije može značiti da tijelo postupno proizvodi manje inzulina i povećava nivo glukoze u krvi, što dovodi do dijabetesa, pretilosti i srčanih bolesti.