Stres je dio naše svakodnevnice. Različite neugodne i ružne situacije i događaji na poslovnom i privatnom planu utječu na naše fizičko i psihičko zdravlje.

Psihičko je često nešto na šta ne možemo utjecati, ali možemo brinuti za dobrobit našeg tijela, što će automatski činiti i da se psihički bolje osjećamo. Ne kaže se uzalud da je u zdravom tijelu zdrav i duh.

Upravo stres često čini da zaboravimo na ono što čini dobro našem organizmu, a prvenstveno na pravilnu ishranu. U takvim trenucima posežemo za lošom i brzom hranom, bilo da popravimo raspoloženje ili da što brže obezbijedimo energiju. Stres otpušta hormone koji izazivaju potrebu za šećerom i slatkišima, no oni tijelu pružaju samo kratkotrajnu energiju. Radije konzumirajte složene ugljikohidrate koji imaju nizak glikemijski indeks (GI).

U borbi protiv stresa našem tijelu pomažu vitamini B grupe, vitamin C, magnezij i kalij. Namirnice koje sadrže vitamine B su pivski kvasac, integralne žitarice, jaja i jetrica. Cjelovite žitarice, mekinje i zobena kaša sadrže magnezij i tiamin koji popravljaju raspoloženje.

Utvrđeno je da se brže smirujemo kada je nivo vitamina C u organizmu visok, a nadoknadit ćemo ga ako konzumiramo crvenu papriku, šparoge, brokulu, kupus, dinje, narandže, bobičasto voće.

Magnezij ponekad nazivaju antistresnim mineralom jer je odgovarajući dnevni unos tog minerala nužan da zadržimo mir i kontrolu nad sobom. Osim što pospješuje opuštanje mišića, magnezij kontrolira krvni pritisak, spriječava prekomjernu aktivnost živaca, te pomaže tijelu da iskoristi važne vitamine. Istraživanja su pokazala da osobe koje su napete i pod stresom imaju nedostatak tog elementa u organizmu. Zato jedite dovoljno sjemenki bundeve, cjelovite žitarice, losos te zeleno lisnato povrće.

Kalij ćemo unijeti u organizam ako konzumiramo krompir, mahunarke, špinat, banane. Ananas je, također, odličan saveznik središnjeg živčanog sustava, a banane stimuliraju i proizvodnju serotonina, koji poboljšava raspoloženje. Manjak serotonina jedan je od glavnih uzroka depresije, lošeg sna i pojačane razdražljivosti, a za proizvodnju tog hormona u mozgu potrebno je u organizam unijeti dovoljnu količinu ugljikohidrata.

Na svakodnevnom jelovniku trebaju se obavezno naći tjestenina, hljeb, riža i druge žitarice, ali prvenstveno u prijepodnevnim i dnevnim obrocima.