Prema istraživanju Evropske centralne banke (ECB) iz aprila 2025. godine, građani eurozone pokazali su značajnu spremnost da prestanu kupovati američke proizvode u slučaju uvođenja carina od strane Sjedinjenih Američkih Država na robu iz Evropske unije, stoji u izvještaju ECB.

Istraživanje, koje je obuhvatilo 19.000 ispitanika, pokazalo je da bi potrošači, suočeni s carinama od 5 posto, 10 posto ili 20 posto, bili voljni zamijeniti američke proizvode alternativama, pri čemu je medijanska spremnost za zamjenu iznosila 80 od 100 na skali.

Zanimljivo je da je promjena preferencija, a ne cijena, bila glavni motiv za ovu spremnost.

Oko 43,7 posto ispitanika navelo je da bi prestali kupovati američke proizvode zbog promjene preferencija, dok je 38,1 posto kao razlog navelo povećanje cijena. Samo 8,9 posto ispitanika smatralo je da nedostatak alternativa predstavlja prepreku za zamjenu američkih proizvoda, posebno u sektorima poput digitalnih usluga.

Istraživanje je također pokazalo da su domaćinstva s višim prihodima sklonija zamjeni američkih proizvoda, što sugerira da je promjena preferencija, a ne cijena, glavni faktor u njihovoj odluci. Ovaj trend može ukazivati na dugoročnu promjenu u potrošačkom ponašanju u eurozoni, gdje bi američki proizvodi mogli izgubiti tržišni udio zbog promjena u percepciji potrošača.

Ovi nalazi dolaze u kontekstu najave američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju "recipročnih" carina na proizvode iz EU, koje su trenutno odgođene za 90 dana radi pregovora. Međutim, istraživanje ECB-a sugerira da bi čak i privremene carine mogle imati dugotrajan utjecaj na potrošačke navike u Evropi.

Osim toga, istraživanje ECB-a pokazalo je da su proizvođači u eurozoni više zabrinuti zbog jeftinih uvoza iz Kine nego zbog američkih carina.

Samo polovina proizvođača vjeruje da bi američke carine utjecale na njihovo poslovanje, dok su mnogi već prilagodili svoje poslovanje lokalnoj proizvodnji i izvozu specijaliziranih proizvoda. Međutim, zabrinuti su zbog povećanog uvoza iz Kine, što bi moglo negativno utjecati na cijene u eurozoni.

Ovi podaci ukazuju na to da bi trgovinski sukobi mogli imati šire implikacije na potrošačko ponašanje i ekonomske tokove u eurozoni, te da bi promjene u trgovinskim politikama mogle potaknuti dugoročne promjene u tržišnim preferencijama i konkurentnosti.