Što se tiče turističke potrošnje u Hercegovini, v. d. direktora Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona Anđelko Maslać ističe da se ona razlikuje od destinacije do destinacije.

Navodi da u hodočasničkoj destinaciji Međugorje, u koju dolaze najvećim dijelom grupni gosti s punim ili polupansionskim aranžmanom, ne ostavlja se puno prostora za vanpansionsku potrošnju pa se može reći da je tu potrošnja skromna, odnosno maksimalno 30 eura po osobi.

- Neum kao kupališna-ljetna destinacija ima veću vanpansionsku potrošnju i ona bi prosječno iznosila oko 50 eura po osobi. U tom kontekstu se za Mostar može reći da ima najveću vanpansionsku potrošnju jer je riječ o specifičnom obliku turizma, a samim tim i specifičnim potrebama i preferencijama gostiju, te bi prosječna potrošnja bila iznad 50 eura po osobi - naveo je.

Turisti se i dalje u Hercegovini zadržavaju prosječno od dva do tri dana, a izletnici obično ostaju u prosjeku do pet sati.

Kada je u pitanju radna snaga, ističe kako je deficit stručne radne snage u turističko ugostiteljskoj djelatnosti postao problem za turističko-ugostiteljska preduzeća i obrte.

- Praktično su sva zanimanja iz ovog sektora tražena i teško se popunjavaju upražnjena radna mjesta i potrebe. Zbog toga je i hercegovački turističko-ugostiteljski sektor primoran tražiti radnike u zemljama iz okruženja, a nerijetko i iz udaljenih zemalja. Zanimanja kao konobar, kuhar, pomoćni kuhar, slastičar, recepcionar, vodič, trgovac, vozač itd., zanimanja su najviše tražena tokom turističke sezone - kaže Maslać, dodavši kako ovaj problem definitivno zahtijeva ozbiljan i sistematski pristup njegovu rješavanju.