Moody's Rating potvrdio je kreditni rejting Bosni i Hercegovini, B3 sa stabilnim izgledima, a međunarodna rejting agencija Standard and Poor's (S&P) B+ sa stabilnim izgledima.

Potvrda kreditnog rejtinga odražava stav analitičara agencije Moody's da vrlo visoka politička nestabilnost BiH i dalje ometa provedbu reformi i odražava institucionalnu slabost. Moody' s očekuje oporovak rasta realnog BDP-a na tri posto u 2025. godini, saopćeno je iz iz Centralne banke BiH (CBBiH).

- Reformski zamah mogao bi pomoći u otključavanju pristupa novom pretpristupnom finansiranju koje može podržati veće investicije. S druge strane, privreda se suočava sa značajnim negativnim rizicima od predstojeće implementacije Mehanizma Evropske unije za podešavanje granica ugljika (EU CBAM), što će negativno utjecati na veliki dio izvoza BiH u nedostatku značajnih reformi dekarbonizacije - navodi se u izvještaju Moody's-a.

Stabilni izgledi odražavaju, između ostalog, stav analitičara da će dug opće države ostati umjeren čak i u slučaju povećane socijalne potrošnje.

- Kreditni rejting, kako navodi Moody's, može biti povećan ukoliko dođe do implementacije reformi koje bi ojačale upravljanje zemljom i riješile dugogodišnje strukturalne izazove, te vodile do vidljivog progresa na putu ka Evropskoj uniji. Tome bi doprinijela bliska saradnja sa Međunarodnim monetarnim fondom i Evropskom unijom - saopćeno je iz Ureda za komunikacije CBBiH.

U izvještaju za Bosnu i Hercegovinu, analitičari S&P navode da je, uprkos unutrašnjim i vanjskim utjecajima, bh. ekonomija pokazala otpornost u prvoj polovini 2024. godine, te da očekuju da će povećana potrošnja, podržana sniženom inflacijom i rastom realnih plaća, podići realni rast u BiH na 2,8 posto u ovoj godini. Očekuju također da će od 2025. godine doći do nešto snažnijeg investiranja, posebno u oblasti energije i izgradnje puteva, i povećanja vanjske potražnje, usljed ekonomskog oporavka ključnih trgovinskih partnera u eurozoni, što će rezultirati realnim rastom od skoro tri posto u periodu 2025-2027. godine.

Neto dug Bosne i Hercegovine je ispod 20 posto GDP-a, što je umjeren dug za zemlje u razvoju. Oko 65 posto konsolidovanog bruto duga opće vlade odnosi se na bilateralne i multilateralne kreditore sa dužim rokom dospijeća i povoljnim kamatnim stopama.

Analitičari nadalje očekuju da će deficit tekućeg računa ostati nizak u naredne četiri godine, na nešto iznad tri posto, te da će Bosna i Hercegovina zadržati aranžman valutnog odbora.

- Prema navodima analitičara, do povećanja kreditnog rejtinga može doći ukoliko se postignu na konsenzusu zasnovane političke odluke, što bi moglo ubrzati strukturalne reforme, uključujući i one koje se odnose na pristupanje zemlje Evropskoj uniji, kao i ekonomski rast - saopćeno je iz Ureda za komunikacije CBBiH.