- Ništa ne može ujediniti građane Bosne i Hercegovine kao njihovo protivljenje Izbornom zakonu koji želi uvesti visoki predstavnik Christian Schmidt - napisala je u uvodu novinarka Adelheid Wolfl, osvrćući se na proteste ispred zgrade OHR-a. 

VEZANI TEKST - Hiljade građana zatražilo Schmidtovu ostavku, protesti se nastavljaju

- U Bosni i Hercegovini, svi građani, svi Bosanci, koji odbacuju etničko samoizjašnjavanje, diskriminisani su ustavom. Dakle, postoji pet presuda Evropskog suda za ljudska prava koje je trebalo odavno da se sprovede kako bi se diskriminacija okončala. Ali međunarodna zajednica i EU posljednjih godina i mjeseci rade na potpuno drugoj temi - navodi se.

Mjesta u Domu naroda za HDZ

Visoki predstavnik Christian Schmidt želi ove sedmice promijeniti ustav federalnog dijela zemlje, što već godinama traže nacionalističko-hrvatski HDZ u BiH i lobisti, diplomate i političari iz susjedne Hrvatske. Želi uvesti prepreku od tri posto za slanje predstavnika iz jednog od deset kantona. Ako jedna od tri konstitutivne grupe ima manje od tri posto, ne treba slati predstavnika. Kao rezultat toga, HDZ de facto može osigurati više mjesta u Domu naroda.

Za razliku od provođenja presuda ESLJP, ova promjena ustava Federacije nije pravno neophodna. To je čak i pravno kontroverzno. Ustavni pravnik iz Graca i poznavalac bosanskog ustava Josef Marko kaže, na primjer, da takva promjena federalnog ustava čak prevazilazi nadležnost visokog predstavnika.

Bosna nije Belgija

Ustavni pravnik Jens Wölk sa Univerziteta Trento ističe da su u multinacionalnoj državi konstitutivne grupe svuda simbolično važne.

- Ne može biti da je ovo ograničeno na jednu regiju. Morate biti zastupljeni svuda, čak i ako ne nužno jednako - rekao je Wölk za Standard.

No, Schmidt je očigledno pod velikim pritiskom nekih američkih zvaničnika, posebno specijalnog izaslanika za zapadni Balkan Gabriela Escobara. Prije mnogo mjeseci u SAD-u su zavladali glasovi oko Dereka Cholleta koji je smatrao da se mora napraviti "dogovor između Bošnjaka i Hrvata" kako bi se federacija deblokirala. Zato ove diplomate podržavaju nacionaliste i misle da bi to učinilo da nova saradnja funkcioniše analogno Vašingtonskom sporazumu iz 1994. godine.

Miješanje Hrvatske

Hrvatska je već uvelike uključena u unutrašnju politiku u Bosni i Hercegovini i podržavaju je međunarodni i evropski političari. Bugarska slično postupa i prema Sjevernoj Makedoniji. Male, pluralističke i multikulturalne države Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija teško se mogu odbraniti od ove dominacije jer su i Bugarska i Hrvatska dio EU i koriste sve kanale da se afirmišu.

HDZ u BiH također godinama vodi politiku ucjena i blokada kako bi se promijenio izborni zakon. HDZ je u tome očito uspio. Očigledno, zapadne sile žele kupiti obećanje dobrog ponašanja u budućnosti umirujućim HDZ-om. U diplomatskim krugovima mjesecima postoji zabrinutost da bi HDZ u Hercegovini mogao pojačati politiku blokada i ucjena nakon izbora 2. oktobra ako se njegove želje ne uzmu u obzir.

Ustavni amandman poštom iz Zagreba

Nerviranje je izazvalo i to što su mediji objavili da su prijedlozi za promjenu Izbornog zakona i Ustava FBiH, koje Schmidt želi provesti, izazvani i od hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana. Kako se navodi, Grlić Radman je tekst poslao Uredu visokog predstavnika početkom jula. Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je za dokument da je to samo prvi korak. Ali bez američke podrške, Hrvatska ne bi bila uspješna.

Samit NATO-a 7. jula je očigledno bio odlučujući za Amerikance. Htjeli su da se uvjere da je Hrvatska čvršće vezana za interese Washingtona i da odgovori na hrvatske zahtjeve u vezi s Bosnom i Hercegovinom. U ionako delikatnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, kojoj iznutra prijete prijatelji Kremlja, nejasno je i da li će Rusija pristati na produženje mirovne misije EUFOR Althea u Vijeću sigurnosti UN-a u novembru. Ako ne bude produženja zbog ruskog veta, trupe – trenutno oko 800 – morale bi se povući prilično brzo, dio je analize.