Ovakav prijedlog je obrazložio dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine koje je u julu prošle godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, a koje zabranjuju i kažnjavaju negiranje genocida i ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.

Arnautović je citirao odredbe Krivičnog zakona kojim je, između ostalog, predviđena krivična kazna i za one koji registriraju naziv dat po osobi osuđenoj za genocid, ratni zločin ili zločin protiv čovječnosti ili je na bilo koji način veliča.

- Poznato je da SRS sadrži ime Vojislava Šešelja koji je presuđeni ratni zločinac. Pravosnažno presuđen od Rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu na deset godina zatvora zbog progona Hrvata 1992. u selu Hrtkovci u Vojvodini. Ogranak stranke u BiH baštini i poziva se na iste programske dokumente na kojim je utemeljena centrala u Srbiji. Osnova nacionalnog programa je borba za tzv. ujedinjenje svih srpskih zemalja, a to znači borba za propagiranje i realizaciju velikosrpske zločinačke ideologije. To je stvaranje tzv. velike Srbije u čijem sastavu bi bila i BiH – kazao je Arnautović.

Dodao je da je realizacija takve ideologije za vrijeme agresije na BiH od 1992. do 1995. rezultirala brojnim masovnim i pojediničanim zločnima pretežno nad Bošnjacima, uključujući počinjeni zločin genocida, te da je u presudama dokazano nesporno učešće vojnih formacija SRS-a u agresiji na RBiH i izvršenje zločina nad Bošnjacima i djelomično Hrvatima.

- Ako bismo dozvolili da se pod ovim nazivom ovjeri, legalno bismo dozvolili da se propagira ime Vojislava Šešelja na javnim RTV servisima, putem plakata, spotova, bilborda i drugih oblika komunikacije stranke s biračkim tijelom – rekao je Arnautović.

VEZANI TEKST - Ima li Beograd razloga za brigu: Šešelja opet zovu u Hag

Reagirala je Vanja Bjelica-Prutina, član CIK-a, istakavši da je ovo pitanje Arnautović trebao iznijeti na kolegiju prije sjednice i da ona kao član CIK-a mora znati o čemu će se raspravljati na sjednici, a ne da se koristi faktor iznenađenja, kada se uključe kamere.

- Drugo, protivim se prijedlogu. Ova stranka je registrovana pod ovim nazivom, ovo lice se ne nalazi na izdržavanju kazne. Ne smatram da se bilo ko veliča tim nazivom. Ali šokiralo me je da otvaramo pitanja na sjednici i koristi se taj faktor iznenađenja – dodala je Bjelica-Prutina.

Vlado Rogić, član CIK-a, kazao je da je ovo krupno pitanje o kojem se treba raspravljati na kolegiju.

- Ova stranka ima svoje zastupnike na nivou čak i BiH ili sigurno u nekim općinskim vijećima. O toj stranci neću ništa reći i o vođi stranke, ali misim da to nije za ovakvu sjednicu CIK-a i za ovaj trenutak. Tim stvarima koje ste naveli, mislim da se trebaju baviti neka druga tijela u BiH i ako smatraju da nisu ispunjeni zakonski uvjeti, trebaju djelovati, nas obavijestiti i onda takve stranke ne trebaju biti registrovane ni imati zastupnike u tijelima ove zemlje – dodao je Rogić.

U daljnjoj raspravi je naglasio da takav način vođenja sjednice CIK-a nije korektan, te da su ovo politička pitanja kakvim nije mjesto u CIK-u.

Željko Bakalar, član CIK-a, naveo je član Izbornog zakona BiH po kojem se politička stranka prijavljuje za ovjeru na izborima pod istim nazivom pod kojim je registrovana kod nadležnog suda, te kazao da je registracijski sud mjesto gdje bi trebalo eventualno preispitati naziv te stranke, dok članovi CIK-a rade po Izbornom zakonu.

Javio se i Jovan Kalaba, član CIK-a, kazavši da se ne može tražiti od SRS-a da podnese prijavu s drugačijim nazivom od onoga pod kojim je registrovana.

Arnautović je odgovorio da je SRS od 2006. nekoliko puta sankcionisana, te pitao kakva je razlika između table na studentskom domu ili naziva stranke.

Bjelica-Prutina je dodala da CIK može strankama naložiti promjenu naziva samo ako imaju identične nazive ili toliko slične da birače mogu dovesti u zabludu.

- Nazivi trgova, ulica, registracija stranaka nije u nadležnosti CIK-a. Rasprava bi bila puno kvalitetnija da smo to pitanje razmotrili, iznijeli argumente i na kraju glasali. Dovodimo se u jednu jako neugodnu poziciju – navela je Bjelica-Prutina.

VEZANI TEKST - Tužilaštvo BiH: Formirali smo približno 40 predmeta koji se odnose na negiranje genocida i ratnih zločina

Ahmet Šantić, član CIK-a, napomenuo je da odredbe Krivičnog zakona koje je nametnuo Inzko nisu bile donesene kada su ranije registrovali SRS.

- Naznačeni su subjekti koji imaju obavezu da se pridržavaju u vezi s nazivima i svim. Očito neki nisu postupili po tome. Očito je registracijski sud trebao i po službenoj dužnosti da reaguje. Ako sud nije želio izvršiti obavezu, ja zakon neću kršiti. Odredbe Krivičnog zakona obavezuju i mene kao člana CIK-a. Slažem se da je u registru stanje kakvo jeste, ali do kada ćemo mi čekati da neko postupi po odredbama zakona – ukazao je Šantić.

Nakon rasprave, pauze i još jedne sjednice odlučeno je da stranka SRS dr. Vojislav Šešelj bude ovjerena za izbore. Za su glasala četiri člana CIK-a, i to Bakalar, Bjelica-Prutina, Rogić i Kalaba, a protiv su bili Arnautović i Šantić. Sedmi član CIK-a, Irena Hadžiabdić, bila je službeno odsutna.