- Generalno, samo izdavanje vrijednosnih papira ne govori mnogo. U analizi je potrebno uzeti širi kontekst u kojem djeluje neka institucija koja se zadužuje. Recimo, kao kriterij se uzima zaduženost, visina BDP-a... Međutim, zaduženost ne mora biti presudna. Japan je najzaduženija država na svijetu, ali je atraktivnija za ulaganja za razliku od, naprimjer Grčke, koja nije u tako debelom minusu. Također, Hrvatska je zaduženija zemlja od Bosne i Hercegovine. Razlog je jednostavan jer BiH sa svojim državnim uređenjem teže se zadužuje nego što to može centralizovana zemlja poput Hrvatske – kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Naš sagovornik podsjeća na nedavni primjer iz BiH.

- U aprilu Vlada RS-a nije uspjela prodati ni pola od 300 miliona KM obveznica jer joj investitori ne vjeruju. Jednostavno, komercijalne banke, koje su najčešći kupci vrijednosnih papira, odnosno dugova naših vlada, nisu sigurne da će RS, koja je duplo više zadužena od FBiH u relativnom iznosu u odnosu na BDP, uspjeti vraćati novac – naglašava Čavalić.

Prema njegovim riječima, poseban problem predstavlja nepostojanje sekundarnog tržišta kapitala.

- U BiH to ne postoji. Najjednostavnije rečeno, na primarnom tržištu svaki se vrijednosni papir može prodati samo jednom. Na sekundarnom tržištu nema ograničenja, interes za vrijednosne papire je neuporedivo veći, a što je najvažnije, sve se odvija veoma brzo – podvlači Čavalić.