Indeks kretanja cijena hrane za oktobar je porastao 8,4 posto, dok je opći indeks kretanja cijena, prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, porastao 4,1 posto.

- Indeks cijena hrane je na rekordnom nivou i pokazuje veliki rast. Indeks rasta cijena mjesecima unazad nije održavao stanje na terenu, zbog činjenice da su određeni proizvodi i usluge neproporcionalno rasli u odnosu na neke druge. Prehrana, koja je egzistencijalno bitna, imala je veliki rast cijena, dok su cijene odjeće, naprimjer, periodično imale pad. Onda je to u ukupnom skoru djelovalo zbunjujuće - pojašnjava ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Cijene hrane su veoma bitne, dodaje Čavalić, kada je u pitanju raspoloživi dohodak građana jer više od 50 posto tog dohotka, socijalno ugrođenih ili ljudi s nižim primanjima, ide na hranu.

- Rast cijena hrane nije uvjetovan rastom marži, dakle, nemamo situaciju da trgovci podižu cijene neopravdano. Ovo nije kriza rasta transportnih troškova, nego kriza rasta cijena faktora proizvodnje. Imamo poskupljenje inputa u lancu proizvodnje hrane. Privremeno na tržištu imamo globalnu nestašicu mikročipova, određenih repromaterijala, poluproizvoda i sirovina, što je dovelo do povećanja cijena hrane - navodi Čavalić.

Ono što je zabrinjavajuće je da nas tek očekuje kriza energenata, koja može dodatno utjecati na povećanje cijena životnih namirnica.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić

- Energetska kriza, a s tim u vezi i rast transportnih troškova, također nam se može desiti tokom zime. Energija se više troši tokom zime, stoga se tokom zime na sjevernoj hemisferi dešava porast potražnje za plinom, naftom i električnom energijom - kaže Čavalić.

Ovo sad što imamo, dodaje, nije kriza marži.

- Trgovci imaju pad obrta, manja je potražnja zbog rasta cijena, pa čak imamo evidentirano snižavanje marži kod pojedinih veletrgovaca. Dakle, poskupljenja su opravdana, a nije isključeno da ih zbog energetske krize bude još - zaključuje Čavalić.