- Sjećam se 31. decembra prošle godine i te novogodišnje noći kada smo imali stalne kontakte telefonom kako d aizbjegnemo humanitarnu katastrofu, kako da preko 1.000 ljudi koji su se nalazili u blizini Lipe, da se ne doživi humanitarna katastrofa. Rješavalo se i ta migrantska kriza je, na neki način, stavljena pod kontrolu u BiH - istakao je Džaferović u posljednjem ovogodišnjem izdanju Dnevnika D.

Podsjetio je i na pandemiju koja je doživjela svoj najveći talas na samom početku ove godine, a onda je uslijedila politička kriza, blokada koja je uslijedila posebno u drugoj polovini ove godine.

- Blokirane su institucije BiH, budžet BiH za ovu godinu koja ističe sutra još uvijek nije usvojen i jedna pozitivna stvar, a to je da smo mogli da čujemo ovih dana da imamo pozitivne ekonomske trendove unutar BiH, unatoč svega ovoga o čemu sam govorio. Možete misliti onda kako bi u BiH bilo da nije ovih negativnih stvari koje smo proživljavali tokom ove godine. Ja želim da u narednoj godini savladamo pandemiju, da riješimo političku krizu i da s eonda posvetimo ekonomiji, dakle onim poslovima koji su u interesu svih ljudi koji žive u ovoj zemlji - kazao je Džaferović.

Govoreći o Zakonu o lijekovima RS-a kaže da je on opasan u svakom smislu.

- To je jako opasna djelatnost u koju su se upustile vlasti RS-a na čelu sa članom Predsjedništva BiH gospodinom Dodikom. Entitetskim zakonom nije moguće derogirati državni zakon, on ostaje na snazi. Taj entitetski zakon će biti srušen na Ustavnom sudu, on svakako nije u skladu sa Ustavom jer zakoni nižih nivoa vlasti moraju biti u skladu sa Ustavom i zakonima države BiH. To znači da nijedan lijek, ako bi stupio na snagu taj zakon, se ne bi mogao upotrijebiti na području RS-a. Svako ko bi odobrio proizvodnju ili upotrebu takvog lijeka činio bi teško krivično djelo koje je kao takvo propisano Krivičnim zakonom BiH - pojašnjava član Predsjedništva.

Dodaje da je ovim dovedeno u opasnost zdravlje ljudi koji žive na području RS-a.

- Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH je jedan vrlo kompleksan zakon koji uređuje pitanje proizvodnje, nabavke, prometa i nadzora nad lijekovima i medicinskim sredstvima u BiH. On je direktno povezan sa odgovarajućom Evropskom konvencijom. Ovo ne samo da ne može biti entitetsko pitanje, ovo ne može u cijelosti biti ni državno pitanje. Ovo je pitanje koje je povezano sa Evropom, sa Vijećem Evrope, sa svim državama koje su u Vijeću Evrope. Postoji Rezolucija koja govori na tu temu. Dakle ulazimo u jedan haos kada je u pitanju zdravlje ljudi na području entiteta RS - pojašnjava Džaferović.

Dalje, kako kaže, ulazimo u konfliktnu situaciju jer inspekcijski nadzor nad primjenom državnog zakona provodi inspektorat koji postoji u okviru Agencije za lijekove.

- Taj inspektorat će raditi svoj posao. Šta ako mu se suprotstavi inspektorat iz RS-a? Rade po Zakonu o upravnom postupku. Policija je ta koja asistira i jednima i drugima. Dolazi do konflikta. Dakle taj zakon, na neki način, osim što ruši ustavni poredak BiH, predstavlja i prijetnju da će se upotrijebiti sila u rušenju ustavnog poretka BiH. Tako da je to, uz sve ove akte koje je poduzela vlast u RS-u, mislim da ove zaključke o povlačenju nadležnosti u one tri oblasti kada je u pitanju odbrana, indirektno oporezivanje, VSTV. Kako da razgovaramo o ustavnosti i neustavnosti sa ljudima koji kažu da odluka Ustavnog suda BiH nije u skladu sa Ustavom. Ustavni sud je taj koji čuva Ustav, koji nam kaže šta je u skladu sa Ustavom a šta nije ukoliko među nama postoji spor. To je elementarna pretpostavka vladavine prava i funkcioniranja pravne države. U svakom slučaju, čine jedno teško krivično djelo već u ovoj fazi - dodaje Džaferović.

Naglašava da za njega nema puno dilema - postoji podstrekavanje, izvršenje, saizvršenje, postoje pripremne radnje.

- Dakle ovo za mene, u najmanju ruku, u ovom trenutku, naravno Tužilaštvo je to koje će napraviti procjenu, Sud BiH, predstavlja kažnjivo pripremanje i podstrekavanje krivičnog djela napada na ustavni poredak BiH. To je kažnjivo krivično djelo. I Dodik i svi oni koji se slažu s njim, pogotovo oni koji su poduzimali neposredne radnje i u Vladi RS-a i u Parlamentu RS-a, sve manje postaju politički problem, a sve više postaju krivični problem, odnsono postaju krivično-pravni problem. I time će se baviti pravosuđe - kaže član Predsjedništva BiH.

Ističe da ova država ima svoje institucije i one su dužne da štite ustavni poredak BiH.

- Ključnu ulogu u ovom trenutku ima Tužilaštvo BiH. Mi pratimo da se provode određene radnje, otvoren je predmet. Dakle javnost treba da detaljno prati šta se izvještava i šta se radi u Tužilaštvu BiH. Ovo je vrlo, vrlo ozbiljna stvar. Bolje je i krivično-pravnim mjerama zaustaviti one koji nisu spremni da poštuju ustavni poredak, nego čitavu državu odvesti u stanje destabilizacije. Ja očekujem da u ovoj fazi pravosuđe BiH zaštiti ustavni poredak ove zemlje. To je njegova osnovna zadaća - pojašnjava Džaferović.

Džaferović ističe da Milorad Dodik ne može ostvariti ono što želi bez rata.

- To je, blago da kažemo, ulazak u stanje sigurnosne destabilizacije koja može da na kraju krajeva završi i ratom. I to Dodik mora da zna. Mislim da su ga potpuno pogrešno nasavjetovali. On upravo zbog toga govori o mirnom razlazu, on govori o mirnom tzv. vraćanju nadležnosti. Nije to moguće uraditi. U ovoj državi, kao u svakoj drugoj, mora da postoji red. Krovni akt je Ustav BiH, pa onda državni zakoni, pa onda iza toga zakoni i odluke nižih nivoa vlasti koji moraju biti u skladu sa državnim Ustavom i državnim zakonima. Kako misli sutra, kada je u pitanju ovo indirektno oporezivanje, da to ostvari? Kada je u pitanju VSTV? Oružane snage BiH? Sve te institucije postoje i zadužene su, pogotovo kada je u pitanju pravosuđe i Oružane snage, da štite ustavni poredak BiH. To im je misija. I kako je moguće sutra da on recimo odstrani OS BiH sa teritorije RS-a bez sile? Kako je moguće da se spriječi državnoj policiji, SIPA-i da asistira Tužilaštvu BiH? Osim silom. Sila na silu, šta je to? A u ovoj državi, kako kažu neki, prašina je isuviše suha. Malo nedostaje u takvim situacijama da izbije neki incident i da onda se to kasnije prelije u neki opći sukob - pojašnjava Džaferović.

Navodi da su svi koji rade u pomenutim institucijama dužni da poštuju zakon na kojem je utemeljeno djelovanje institucije u kojoj rade.

Cijeli razgovor pogledajte ovdje.