- Mi smo ovdje došli da ostanemo i da opstanemo, a poruka našim vjernicima koji danas žive izvan Prnjavora, širom svijeta bila bi da nikada ne zaborave svoj Prnjavor, da budu njegovim dijelom, kroz svoje članstvo i kroz druge oblike saradnje, pomoći, međusobne komunikacije kako bismo uspjeli sačuvati ne samo vjeru kao vjeru, vjeru će Bog čuvati, ali da sačuvamo svoju kulturu, svoju tradiciju na području MIZ Prnjavor - rekao je Čelenka.

Istakao je da će 9. jula na Kurban-bajram, koji se još naziva i Hadžijski bajram, islamski praznik prinošenja žrtve i jedan od najznačajnijih praznika muslimana, muški članovi porodice ujutro otići u džamiju na sabah-namaz, poslušati bajramski vaz, a nakon toga klanjati bajram-namaz. Nakon toga obilaze mezarja svojih najmilijh, poslije čega odlaze na mjesta koja su ranije pripremili gdje će žrtvovati svoje kurbane pa slijedi proces žrtvovanja, bajramski ručak koji se priprema od mesa kurbana koji su žrtvovali, a nakon toga se meso isiječe, lijepo upakuje i podijeli jedna trećina za svoju porodicu, jedna trećina se dijeli rodbini i komšijama, jedna trećina se dijeli siromašnim.

- Kurban kao ibadet je na zemaljskoj kugli od prvog čovjeka, od Adema a.s. gdje u Kur'anskim kazivanjima nalazimo kurban kao ibadet u rješavanju sporova unutar porodice među dva brata, koji su bili uzrokovani velikom zavisnošću i ljubomorom između Habila i Kabila, naređivani su da prinesu žrtvu kurban - kazao je Fikret ef. Čelenka.

Životni prioriteti

Prepričao je da je Habil bio stočar, a njegov brat Kabil zemljoradnik pa da je Habil žrtvovao ovna, a Kabil klasje pšenice. Vatra je pšenicu spalila, a kurban je uzdignut pa je, prema riječima Čelenke, na taj način kazano da je Habil bio upravu i njegov kurban je primljen. Dodao je da se poslije toga kurban nalazi i u kazivanju o Ibrahimu a.s. i njegovom sinu Ismailu pa u slučaju Muhameda a.s. Prema njegovim riječima, nastavljajući njihovu tradiciju Bošnjaci i danas u ovom vremenu, i ako Bog da Bošnjaci će do Sudnjeg dana, muslimani, vjernici, iskazivati svoju privrženost Gospodaru svjetova. Istakao je da se vjernici svojim iskrenim nijetom i spremnošću na žrtvu približavaju Uzvišenom Gospodaru Allahu dž.š., jer kako govori Kur'an, do njega neće doprijeti ni krv, ni meso kurbana, ali će doći iskreno učinjena djela.

- U propisu i ibadetu samoga kurbana, a svrha svih propisa jeste da čovjeka odgaja da ga čini boljim i kroz njegovu podjelu Svevišnji Gospodar nas uči koji treba da budu prioriteti u našem životu na dunjaluku. Jer ako nam u propisu kurbana od tri trećine za prvu se kazuje da treba da ostavimo za svoju porodicu time nam se kazuje i poručuje da u našem svakodnevnom životu naša porodica treba da bude na prvom mjestu - istakao je Čelenka.

Podsjećajući na slučaj prvog kurbana Kabila i Habila i da je zavist i ljubomora prouzrokovala grijeh prvog ubistva na Zemlji, kroz brigu o porodici posebno u današnjem vremenu, kada se pojedinim ljudima lakše odlučiti da otputuju 200, 300 kilometara da posjete nekoga nego da iz dnevnog boravka odu do dječije sobe i razgovaraju sa svojom djecom, on je naglasio da je potrebno čuvati porodične vrijednosti, jer je porodica na kraju naša luka spasa.

Istakao je da u drugoj trećini kurbana Gospodar poručuje koliko je važno da ne prekidamo svoje rodbinske i komšijske veze, da znamo ko su naša rodbina, ko su naši prijatelji, ko su naše komšije. Istakao je da se iz slučaja Muhameda a.s. prilikom podjele kurbanskog mesa može naći da je kurban dijeljen i onima koji nisu bili muslimani.

- Mi u Prnjavoru, koji je primjer suživota i tolerancije na području Bosne i Hercegovine, gdje pored tri konstitutivna naroda živi 13 nacionalnih manjina, ako ne podijelimo svoju radost i Kurbanskog i Ramazanskog bajrama sa svojim komšijama koji su pravoslavci, katolici i grkokatolici, nekako nismo Bajram onda doživjeli u svoj svojoj punini. Iz tog razloga kada dijelimo dijelimo i svojim komšijama koji nisu muslimani - naglasio je glavni imam MIZ Prnjavor.

Dodao je da naposlijetku jedna trećina kurbana pripadne onima koji su siromašni kako bi i oni na dan Kurban-bajrama imali bogatu trpezu unutar svoje porodice.

Izazovno vrijeme

Govoreći o očuvanju porodičnih odnosa u vremenu u kojem živimo, Čelenka je naglasio da je u pitanju izazovno vrijeme, jer kako sačuvati porodicu u vrijeme naprednih tehnologija kada mnogi više vremena provode na telefonima, tabletima i kompjuterima, nego u razgovoru s vlastitom djecom.

Naveo je primjer ankete provedene prije desetak godina u kojoj su djeca osnovnoškolskog uzrasta odgovarala šta bi željeli da budu. Jedan dječak je rekao da želi da bude televizor, jer njegovi roditelji najviše vremena provode gledajući televizor. Čelenka je dodao da bi danas taj dječak vjerovatno rekao da bi želio da bude mobitel ili tablet.

- Ustvari, danas nam treba puno više razgovora unutar naše porodice, s našom djecom, u odgoju i podizanju, jako je teško, jako je izazovno. Imamo tu jedan problem u današnjem vremenu gdje se sve manje sklapa brakova pa i već sklopljeni brakovi gdje se razilaze, malo se djece rađa.

Meni je zapanjujući odgovor kada sam takve pitao zbog čega ne rađaju djecu ako im je Bog već omogućio da mogu to da imaju, odgovor je njihov glasio da ne žele da prolaze kroz sve poteškoće podizanja djece, da je danas to teško. Kao da smo mi bili lijepi, kao da smo mi bili mirni, kao da našim roditeljima nije bilo teško da nas podižu - naglasio je on.

Smatra da bi se o uzroku dalo razgovarati i istraživati, s ciljem da se negativne stvari otklone, ali da pozitivne stvari koje sa sobom donosi današnje vrijeme i sve napredne tehnologije treba zadržati, ali ih kontrolisati, da mi budemo vlasnici njih, da mi upravljamo sa njima, a ne oni nama.

Dobri odnosi sa svima

S obzirom na to da se MIZ Prnjavor smatra jednim od uspješnijih medžlisa na području Muftijstva banjalučkog i šire, Čelenka je govorio i o tajnama uspjeha i trenutnoj situaciji na području MIZ Prnjavor.

- Situacija je, rekao bih, dobra, u zavisnosti iz kog ugla je posmatramo. MIZ Prnjavor djeluje na području općine Prnjavor gdje smo našim trudom i zalaganjem i specifičnostima samog Prnjavora uspjeli da uspostavimo dobru saradnju kako s lokalnim vlastima, tako i s predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, Katoličke, Grkokatoličke odnosno Ukrajinske crkve. Recept je javnost, transparentnost, iskrenost u radu - istakao je on.

Pojasnio je da u sastavu MIZ Prnjavor djeluje šest džemata, da vjerske dužnosti realizira pet stalno uposlenih imama, kao i da je 105 djece osnovnoškolskog uzrasta koji su upisani i u mekteb te u prošloj školskoj godini 43 koji pohađaju srednje škole. Pored svakodnevnih aktivnosti realiziraju se mnoge druge aktivnosti kroz rad sa mladima, aktivnosti omladinskog hora, rada sa ženskim dijelom džemata koji predvodi koordinatorica sa saradnicima u svih šest džemata.

Prema efendijinim riječima, tokom cijele godine u Prnjavoru je oko 1.150 Bošnjaka, ali tokom ljeta njih je oko 3.000 jer stižu iz zemalja zapadne Evrope na godišnje odmore. Ponosni su na činjenicu da u raznolikim aktivnostima učestvuju ne samo muslimani Bošnjaci, nego i ostali sugrađani. Naveo je primjer iftara tokom ramazana kada su učenici srednjih škola, muslimani doveli po jednog kolegu nemuslimana iz razreda kako bi se upoznao s običajima koji vrijede za ramazan.

- Vrlo često kažem, nažalost, da je Prnjavor izuzetak. Volio bih kada bi Prnjavor sa svojom dobrom saradnjom kako među vjerskim zajednicama i crkvama, tako i s odnosom s lokalnim vlastima bio jedan pozitivan primjer da bude ako Bog da i više u našoj domovini Bosni i Hercegovini - rekao je on.