open-navfaktor-logo
search
Odnos prema domovini
"Hercegovinizacija" na sceni: Zašto se Hrvati odriču Bosne?
Ispred zgrade općine u Prozoru nedavno je otkriven, od kipara Kuzme Kovačića, spomenik Stjepana Tvrtka I Kotromanića, posljednjeg bosanskog bana i prvog i najjačeg vladara, kralja u historiji srednjovjekovne Bosne.  
27.09.2021. u 08:04
get url
text

Pod njegovom vladavinom je cvjetala ekonomija, a kovao se i prvi zlatni novac na bosanskim prostorima, a cvijet ljiljana postao znakom bosanskih banova i kraljeva, piše dnevni.ba.

Ovim spomenikom kao da se ramski načelnik Jozo Ivančević drznuo prekinuti šutnju, negiranje i zaborav oko Bosne i bosanskih kraljeva.

Profesor Ivan Markešić, sociolog religije, govori o "hercegovinizaciji", kao o "trendu pokrštavanja bosanskih Hrvata u Hercegovce", ali i o "nezaustavljivom procesu ogađivanja Bosne i Hercegovine, a posebno Bosne bh. Hrvatima".

- Sve se čini da se bosanskim Hrvatima ogadi zemlja Bosna. Oni se počinju stidjeti da su Bosanci, hoće biti Hercegovci, što je posebno karakteristično za područja Rame i Livna koja nikada nisu bila hercegovačka.

Ali u novije vrijeme sve se čini na njihovoj hercegovinizaciji. Riječ je o nametanju osjećaja manje vrijednosti onim Hrvatima i katolicima koji se identitetski ne izjašnjavaju kao Hercegovci, svejedno gdje u Bosni živjeli. Suočeni smo s procesima ogađivanja BiH, a posebno Bosne, bosanskohercegovačkim Hrvatima - kaže profesor Markešić.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.