Predloženi mandatar za novi saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija je, kako je kazao, spreman podržati povećanje visine poreza na dodanu vrijednost (PDV), ali pod jednim uvjetom.

Poručio je to odgovarajući na pitanje člana Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH Dženana Đonlagića (Demokratska fronta), naglasivši pri tome da bi podržao takav prijedlog samo ako će se ta sredstva, kako je kazao, vratiti direktno privredi kroz sistem doprinosa.

Đonlagića je, podsjećanja radi, zanimao stav mogućeg novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH o izmjenama Zakona o PDV-u i povećanju standardne stope PDV-a, na način da se otvori namjenski račun, te da ta sredstva koriste direktno kao podrške entitetima s ciljem smanjenja stope doprinosa, odnosno rasterećenja privrede.

Ta sredstva, pojasnio je Đonlagić dodatno u razgovoru za Faktor, nipošto se ne bi mogla trošiti za potrebe administracije.

- Sredstva koja bi se prikupila od rasta prihoda morala bi namjenski biti izdvojena i utrošena s ciljem rasterećenja privrede, odnosno smanjenja doprinosa i u tom kontekstu bi se morala trošiti ta sredstva. Gospodin Tegeltija je potvrdno odgovorio na taj upit, odnosno ocijenio je da bi se to pitanje dalo razmatrati, ali da bi bilo neophodno napraviti ozbiljne analize preko Fiskalnog vijeća i Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, jer su oni nadležni za pokretanje pitanja izmjena Zakona o PDV-u – kazao je Đonlagić za Faktor.

Zastupnik Demokratske fronte dodaje da je pitanje usmjereno s ciljem razmjene mišljenja, s obzirom na to da je Tegeltija prethodno obnašao dužnost entitetskog ministra finansija, te da je involviran u ekonomsku problematiku.

Pitanje povećanja stope PDV-a, koja danas iznosi 17 posto, aktuelizirano je početkom ove godine, kada je pitanje izmjena Zakona o PDV-u razmatrao Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Međutim, postojeća stopa od 17 posto je zadržana u usvojenom prednacrtu, a ranije inicijative da se ta stopa promijeni nisu, prema informacijama Faktora, pretočene u bilo kakav ozbiljniji prijedlog, te kao takve nikada nisu uzimane u razmatranje. Takvu obavezu, tvrde naši izvori koji su učestvovali u kreiranju nove Reformske agende za BiH, ne podrazumijeva ni taj dokument koji bi trebao služiti kao okvir za djelovanje nove državne i entitetskih vlasti.