- Iznenada se pojavila tačka o ugovoru. Godinama se čeka na to. Nakon skoro petnaestak godina Željko Komšić i Šefik Džaferović su stavili na sto to pitanje. Oni hoće da je islam domicilna religija u BiH. Tražili su da se usvoji u Predsjedništvu BiH i da ne ide u Parlament BiH. Predviđeno je da privatni i javni sektor dozvoljava da muslimani napuste svoje radno mjesto. To je nemoguće u industriji, kako prekinuti proizvodnju. Moj je stav da svi vjernici imaju isti tretman. Protiv sam da se to stavlja na dnevni red - kazao je Dodik.

VEZANI TEKST - Dodik: Komšić i Džaferović ugovorom s IZBiH favorizuju muslimane, a katolike i pravoslavce smatraju strancima

Naglasio je da prijedlog ugovora sa IZBiH vrvi od diskriminacija.

- Prema tome islam je domicilna religija, a da su katolici i pravoslavci stranci. To nije tako. To je podvala. Komšić i Džaferović su na kraju povukli tu tačku dnevnog reda. I kada bi se preglasavanjem u Predsjedništvu BiH usvojio ugovor sa IZBiH, on se ne bi primjenjivao u RS-u - istakao je Dodik.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić potvrdio je da je ugovor izazvao najviše rasprave na sjednici Predsjedništva BiH.

- Naš je cilj da tu osiguramo, ako je ikako moguće, jedinstven stav članova Predsjedništva jer je riječ o delikatnim stvarima. Po tumačenju gospodina Džaferovića i mene, riječ je o sui generis ugovoru, koji nije identičan ugovoru sa Vatikanom i sa Srpskom pravoslavnom crkvom - rekao je Komšić, te pojasnio da je razlika u tome "što su ugovori sa Katoličkom crkvom i sa SPC-om ugovori sa međunarodnim karakterom jer je sjedište Katoličke crkve u Vatikanu, a SPC-a u Beogradu".

Problem je, prema Komšićevim riječima, i u načinu "upotrebljavanja religija", odnosno zahtjeva IZ-a za osiguranje termina za džumu.

- IZ to traži, nismo mi ti koji bi to onemogućavali. To je mišljenje i u ime vjerskih sloboda da prihvatimo da je to neotuđivo pravo i vjernika. Nažalost, nismo postigli dogovor, a to nam je cilj - da ne pravimo još veću gužvu, tako da smo razgovor ostavili za narednu sjednicu. U međuvremenu ćemo razgovarati i sa IZ-om - rekao je Komšić, dodajući kako Predsjedništvo BiH treba da prihvati ugovor sa Islamskom zajednicom kako bi se osigurao ravnopravan odnos prema vjerskim zajednicama u BiH.

- Do sada sam u Predsjedništvu BiH više puta tražio usvajanje Ugovora države sa Islamskom zajednicom. Svaki put je prepreka tome bilo protivljenje Milorada Dodika, bez jasnog i argumentiranog obrazloženja. Islamska zajednica ima jednaka prava kao i druge vjerske zajednice i ne može biti talac politike. U samom predloženom tekstu Ugovora nema ništa sporno i nastavit ću insistirati na ovom pitanju, sve dok Ugovor ne bude usvojen - izjavio je nedavno Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH.

Prijedlog ugovora povučen je sa dnevnog reda, tako da bi ponovo trebao biti razmatran na narednoj sjednici Predsjedništva BiH. 

Bosna i Hercegovina je kao država s Katoličkom crkvom potpisala Temeljni ugovor 2006. godine. Osnovni ugovor između Srpske pravoslavne crkve i države BiH potpisan je 2007. godine.

Islamska zajednica u BiH je 2009. godine dostavila Predsjedništvu BiH inicijativu za potpisivanje ugovora. Dvije godine poslije, Vijeće ministara BiH donijelo je zaključak i zadužilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da sačini Prijedlog osnova za vođenje pregovora s Islamskom zajednicom.

Taj ugovor je nakon usaglašavanja na nivou ekspertskih timova 2015. godine jednoglasno usvojen na Vijeću ministara i proslijeđen Predsjedništvu BiH na odobravanje.

VEZANI TEKST - Sastanak Komšića i reisu-l-uleme ef. Kavazovića: Što prije potpisati Ugovor između Islamske zajednice i BiH

U mandatu 2014-2018. član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je Mladenu Ivaniću i Draganu Čoviću predložio da se potpiše tekst sporazuma koji im je upućen iz Vijeća ministara.

Čović je i pored toga što je prijedlog ugovora prošao svu utvrđenu proceduru poručio da će "biti zaključen čim se ispune svi formalni zakonski i ustavom predviđeni uvjeti". On je navodio da mu u ugovoru smetaju "poslovanje Islamske zajednice, zapošljavanje u njenim institucijama, arhiv, vakufska imovina, džuma-namaz, hadž ili prava na odijevanje".

Ivanić je navodio da ugovor neće biti odobren "dok se s njim ne usaglase i druge vjerske zajednice" iako to nije bio slučaj kada su potpisivani ugovori sa Vatikanom i SPC-om, ili pak da ugovor "garantira pravo na džumu" pod svaku cijenu i bez obzira na uvjete i profesiju, da se u ugovoru traži da "samo imami imaju pravo na obrezivanje muške djece" te da se traži da se garantuje "nošenje tradicionalne odjeće u javnim institucijama što ni drugim narodima u BiH nije dozvoljeno".

Ni Ugovor sa Vatikanom, a ni Ugovor sa SPC-om nije ovako hirurški precizno seciran u javnosti kao ugovor sa Islamskom zajednicom, posebno kada je riječ o političarima.  

Detaljni analizu Prijedloga ugovora između Bosne i Hercegovine i Islamske zajednice u BiH, 2016. godine objavio je kao naučni rad stručni saradnik na Pravnom fakultetu UNSA magistar prava Harun Išerić. 

Išerić između ostalog podsjeća da je na zasjedanju Sabora IZ-a 23. aprila 2016. godine, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović istakao da u Predsjedništvu BiH nisu svi spremni da podrže Prijedlog ugovora uz "razna politikanska obrazloženja. Nepotpisivanje tog ugovora daje prostora da se, između ostalog, samovoljnim tumačenjem nekih zakonskih propisa diskriminiraju muslimani u javnom, političkom i društvenom životu ... Ovakav odnos političkih predstavnika u BiH spram njihove ustavne obaveze da se IZ dovede u isti status kao i Katolička crkva i SPC, s kojima je država BiH potpisala ugovore još prije sedam-osam godina, ima posljedicu dodatne frustracije muslimana prema institucijama države BiH". 

U zaključku ove opsežne analize Išerić navodi: 

- Prijedlog osnovnog ugovora između BiH i IZBiH ne stavlja IZBiH u privilegovani položaj u odnosu na druge vjerske zajednice koje su potpisale ugovore s BiH. Svaki od ugovora ima svoje specifičnosti koje su rezultat posebnosti svake vjerske grupacije. Tako se Temeljnim ugovorom sa Svetom Stolicom garantuje nedjelja kao neradni dan, pored drugih pet za katolike u BiH. Osnovni ugovor sa SPC-om garantuje pak dva dodatna neradna dana (nedjelja i krsna slava) pravoslavnim vjernicima pored drugih pet dana.

Još jedna razlika između ugovora sa Svetom Stolicom i SPC-om, s jedne, i Ugovora sa IZ-om, s druge strane, jeste to da oni sadrže odredbe da izabrana vjeronauka neće biti predmet bilo kakve diskriminacije na području školske djelatnosti. Shodno tome, Prijedlog ugovora sa IZ-om se referiše na pojedine osobnosti islama (kao što je institucija vakufa; uređenje halal kvaliteta) i muslimana (kao što su: obrezivanje djece, obred kurbana, obavljanje džuma-namaza, iftara i sehura za vrijeme ramazana, hadždža, zatim ispoljavanje vjere: dnevne molitve, izbor prehrane, odijevanje i izgled). Ova prava su bila garantovana i prije samog Prijedloga ugovora.