Primijećena zavodljivost egipatske civilizacije ima puno veze s načinom na koji su prikazivane njene dvije najpoznatije kraljice: Kleopatra i Nefertiti. Godine 1963. Elizabeth Taylor definirala je šik egipatski izgled kada je u istoimenom epu prikazala Kleopatru.
Također, Rihanna je 2017. godine odala počast Nefertiti na naslovnici Vogue Arabia. Bila je našminkana poput nje, odnosno nosila je plavu sjenu i imala guste, tamne trepavice.
Ipak stari Egipćani nisu samo nanosili šminku da bi poboljšali svoj izgled - kozmetika je također imala praktičnu upotrebu, ritualne funkcije i simbolička značenja. Oni su ozbiljno shvatili svoje kozmetičke rutine, a hijeroglifski izraz za šminkerice potječe od korijena "sesh", što u prijevodu znači pisanje ili klesanje, što sugerira da je za stavljanje "khola" (crnila koje su oni stavljali oko očiju) ili ruža za usne potrebne neke vještine.
Najrafiniraniji beauty rituali "izumljeni" su u kupaonama bogatih egipatskih žena. Tipičan režim takve žene koja je živjela za vrijeme Srednjeg kraljevstva uistinu je bio luksuzan. Naime, prije nanošenja bilo koje šminke prvo bi pripremili kožu.
Ona se mogla eksfolirati solima mrtvog mora ili nahraniti u mliječnoj kupki. Maske za lice od mlijeka i meda tada su bili popularni tretmani. Na pazuhe su nanosile tamjan kao dezodorans i ulja s cvijećem ili začinima da omekšaju kožu. Egipćani su također izmislili prirodnu metodu depilacije s mješavinom meda i šećera.
Nakon svega toga, služavka bi donijela mnogo sastojaka i alata potrebnih za nanošenje šminke. To su aparati, spremnici i aplikatori koji su bili sami po sebi raskošni umjetnički predmeti koji su dokazivali društveni status. Staklenke s kalcitom držale su šminku ili masti, a parfemi i posude za boju oko očiju i ulja izrađene su od skupih materijala poput stakla, zlata ili poludragog kamenja. Palete od kamena služile su za drobljenje materijala koji je kasnije služio kao sjena.
Sluga bi napravila sjenu miješanjem malahita u prahu sa životinjskom masti ili biljnim uljima. Dok je kraljica sjedila u svom toaletu, pred sjajnim brončanim ogledalom, sluga je koristio dugi štap od bjelokosti da nanese bogati zeleni pigment. Baš kao što to danas čine žene, sjenu je pratilq debelq linija crnila oko očiju.
Ovaj dio rutine imao je i praktične svrhe, osim što je uljepšavao žene. Kohl su koristila oba spola i sve društvene klase kako bi zaštitili oči od intenzivnog odsjaja pustinjskog sunca. Egipatska riječ za "paletu šminke" potječe od njihove riječi koja znači "zaštititi", a upućuje na obrambene sposobnosti protiv jakog sunčevog svjetla ili "zlog oka". Uz to, toksični mineral na bazi olova, iz kojeg je khol izrađen, ima antibakterijska svojstva u kombinaciji s vlagom iz očiju.
Završni dio šminkanja je naravno, bio bi crveni ruž. Da bi se napravila boja, boja okera se obično miješala sa životinjskom masnoćom ili biljnim uljem, a poznato je da je Kleopatra drobila kukce zbog savršene nijanse crvene boje. Ove toksične smjese, često pomiješane s bojama izvađenim iz joda i broma, mogu dovesti do ozbiljnih bolesti ili smrti (moguće da odakle dolazi izraz "smrtonosni poljubac").
I kod smrti je lični izgled bio presudan za egipatski identitet. Egipatske grobnice pokazuju da je Egipćanima bilo uobičajeno da u grobove muškaraca, žena i djece unose svakodnevne predmete poput češlja, mirisnih masti, nakita i kozmetike (mnogi grobovi pronađeni su i sa šminkom).
Izrađivali su maske i drvene kovčege da prikažu idealizirane mladiće s glatkom kožom i crno obrubljenim očima. U stvari, sama mumifikacija pratila je mnoge svakodnevne rituale koje su Egipćani slijedili i dok su bili živi. Sredstva za omekšavanje kože poprimila su religiozni značaj kada su korištena za pomazanje tijela, a ponekad su primjenjivali i šminku.
Jedinstvena egipatska estetika (od arhitekture pa sve do umjetnosti i šminke) osvojila je maštu modernih ljudi svojom elegancijom, egzotizmom i stilom. Ipak utjecaj drevnog kraljevstva na naše ideale ljepote izravniji je kroz njihove izume sjene i ruža za usne koje još uvijek volimo nositi, piše CNN.