Formiranje predmeta

Kako pravosuđe tretira širenje koronavirusa: U RS-u nije krivično djelo, u Konjicu jeste, u Mostaru se zataškava

FOTO: Arhiv

Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine ne može pravosudnim institucijama određivati koji predmeti će biti prioritet, a koji neće. Kaže to Zakon o VSTV-u BiH, a nerijetko je to govorio i predsjednik te institucije Milan Tegeltija, pravdajući izostanak rezultata pravosudnih institucija u procesuiranju određenih krivičnih djela i izostanak aktivnosti VSTV-a s ciljem ispravljanja tih anomalija.

Uprkos tome, VSTV je na telefonskoj sjednici, održanoj 26. marta, donio odluku da je "postupanje u krivičnim predmetima protiv zdravlja stanovništva apsolutni prioritet svih pravosudnih institucija u BiH". Iako u članu 17. Zakona o VSTV-u, koji govori o nadležnostima te institucije, nemaju uporište za donošenje takve odluke, ona, uzimajući u obzir aktuelnu situaciju sa pandemijom koronavirusa, nije toliko sporna, ali je sporno njeno selektivno primjenjivanje.

Tako je, primjera radi, Tužilaštvo BiH formiralo predmet u vezi sa skupom koji je organiziran 11. marta u firmi Igman u Konjicu, koji je organiziran nakon donošenja odluke o zabrani masovnih okupljanja i koji je rezultirao rastom broja osoba zaraženih koronavirusom.

Formiranje tog predmeta i provođenje istrage je pohvalan potez, te javnost očekuje da državne pravosudne institucije utvrde da li postoji krivična odgovornost u tom slučaju, te da, ukoliko ona postoji, sankcionira odgovorne.

S druge strane, odgovornost za širenje koronavirusa u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar neće utvrđivati Tužilaštvo BiH već Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), koje baš i nije poznato po procesuiranju osoba bliskih Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH.

Upravo su navodne veze prvooboljelog u Mostaru sa vrhom te stranke rezultirale ulaskom "sazad" u tu instituciju, kako je rekao njen direktor Ante Kvesić, te širenjem zaraze u SKB-u Mostar i prinudnom samoizolacijom medicinskog osoblja.

Tužilaštvo HNK, primjera radi, godinama u ladice deponuje izvještaje koji se odnose na privredni kriminal u Aluminiju, a u kojem su glavni akteri upravo kadrovi HDZ-a BiH, što je slučaj i sa prvim čovjekom SKB-a Mostar.

Za prvoboljelog pacijenta u Mostaru se sumnjalo da je boravio u inostranstvu, odnosno Italiji, što je on negirao. Protiv onih graničnih policajaca koji su u sistemu provjeravali da li je ta osoba prelazila granicu pokrenut je disciplinski postupak. Na čelu Granične policije BiH je Zoran Galić, koji je na tu poziciju imenovan upravo zahvaljujući HDZ-u BiH.

Banja Luka je apsolutni rekorder u BiH po broju zaraženih osoba. U trenutku pisanja ovog teksta su u tom gradu registrirane 153 osobe zaražene koronavirusom, dok je u entitetu RS 226 osoba potvrđeno kao pozitivno. Među njima su entitetski ministar Zlatan Klokić i državna zastupnica Snježana Novaković-Bursać, kadrovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Stranačke manifestacije i grupna okupljanja koja su dovela do ubrzanog širenja virusa u entitetu RS do sada nisu bila dovoljno interesantna Tužilaštvu BiH ili nekoj drugoj pravosudnoj instituciji da formira predmet i utvrdi eventualno postojanje krivične odgovornosti.

Širenje koronavirusa u entitetu RS i propusti koji su doveli do širenja očigledno ne odgovaraju opisu "krivičnog djela protiv zdravlja stanovništva", koja bi, prema odluci VSTV-a, trebala imati prioritet pri procesuiranju.

Aktuelna situacija još jednom svjedoči o selektivnoj primjeni pravde u BiH, prema kojoj su zvaničnici određenih stranaka i njima bliske osobe tradicionalno amnestirane od odgovornosti za bilo koja krivična djela.

Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Početna Najnovije Najčitanije Pretraga