Ko ima korist

Kladionice i dalje pored škola u KS, zašto se vlast ne uhvati u koštac s tim problemom

Kladionica nadomak škole

Još 2019. godine u Skupštini Kantona Sarajevo usvojena je inicijativa zastupnika Seada Milavice da se kladionice udalje od škola i vjerskih objekata na 1.000 metara.

Federalni nivo vlasti odredio je da se kladionice od tih objekata trebaju udaljiti 100 metara, ali ni to se u praksi ne primjenjuje jer se neke kladionice nalaze odmah uz školske i vjerske objekte.

- Nedostatak volje i hrabrosti Vlade da se uhvati u koštac s tim problemom je razlog zašto se do danas ništa nije uradilo po ovom pitanju. Jedno je izgleda sigurno, a to je da je kladioničarski lobi izgleda jači i od samog zaključka najvećeg zakonodavnog tijela u KS. Ovo je zaista sramota za premijera Edina Fortu kao i za kompletnu Vladu. Izgleda da mu je preče menstrualno siromaštvo i predizborna kampanja, doduše, on je svakako vizionar – kaže zastupnik Milavica za Faktor, te dodaje da neće odustati od svoje inicijative.

VEZANI TEKST - Hoće li inicijativa o udaljavanju kladionica na 1.000 metara od škola ostati samo slovo na papiru

Predsjednica Udruženja direktora osnovnih škola Kantona Sarajevo Erzumana Fukelj kaže da je klađenje i postojanje kladionica u blizini škola izuzetno štetno.

- Naročito u vremenu tranzicije učenici su izloženi različitim negativnim utjecajima. Često se događa da porodica, a u periodu i dok se radilo online, nije se bilo u mogućnosti prepoznati uvijek kada neki učenici prolaze kroz krizne periode gdje se onda ostavlja prostora da određeni poroci preuzimaju učenike. Izuzetno je štetno da kladionice budu blizu škola i 1.000 metara je najmanja udaljenost ako treba biti uopće na području gdje se nalazi neka od škola – kaže Fukelj.

Navodi da kada je rad kladionica u blizini škola u pitanju, školama ostaje samo da apeluju i da rade na programima prevencije sa učenicima svoje škole.

- Kroz časove odjeljenske zajednice i kroz različite vannastavne aktivnosti škole djeluju na način da rade na prevenciji svih poroka i različitih nepoželjnih i negativnih oblika ponašanja, ali zakonom se mora regulisati ta vrsta djelatnosti i njihovo pozicioniranje – kaže Fukelj.

Na pitanje da li ima djece, učenika osnovnih škola, koja idu u kladionice, Fukelj odgovara:

- Kada je u pitanju osnovnoškolski uzrast, ta djeca još imaju mnogo povjerenja u svoje nastavnike, tako da ako se i dogodi da bi neko od učenika krenuo u kladionicu, oni to prijave i obrate se za pomoć pedagogu ili razredniku. U tom uzrasnom nivou može se na vrijeme spriječiti prelazak u takve vrste ovisnosti, dok nisam sigurna za srednje škole jer je riječ o tinejdžerima koji više povjerenja imaju u svoje vršnjake nego u odrasle osobe i izloženi su većem riziku nego osnovnoškolci.

Senad Alić, predsjednik Zajednice direktora srednjih škola Kantona Sarajevo, stava je da su u srednjoj školi adolescenti podložni raznim vrstama utjecaja.

- U tom dobu počinju da izlaze iz ruku svojih roditelja i samim tim nisu više pod kontrolom roditelja kao u osnovnoj školi. S te strane, kladionica je uvijek nijemi motivator, pozivnica za nešto što se krši sa principima odgoja roditelja. Ja radim u obrazovnom sistemu 26 godina i nemali broj puta sam vidio učenike kako idu do kladionice, pamte trke pasa i počinju da manipulišu sa dobicima. Kladionica je motivator da učenik počne da se bavi manipulacijom i lakši je put da se zaradi novac – kaže Alić.

Svaka škola, svaki pedagog, navodi Alić, u sklopu svog djelovanja može da djeluje prema učeniku, djetetu, mladoj osobi da ga motivira da ne potpada pod utjecaj kladionica.

VEZANI TEKST - Usvojene inicijative mrtvo slovo na papiru: Dižu li zastupnici ruke za kršenje zakona?

- Ovaj problem jako dugo traje i u praksi je jako malo urađeno. Mislim da su kladionice jako veliki izvor prihoda općina i većih nivoa i samim tim imaju jako dobar lobi da budu prisutne – zaključio je Alić.

Elma Dizdarević, potpredsjednica Vijeća roditelja Kantona Sarajevo, ističe da su protiv kladionica i svih drugih mjesta okupljanja gdje se nudi bilo koja vrsta igara na sreću.

- Obraćali smo se nadležnim da nikako ne smiju dozvoliti da kladionice budu blizu škola. Blizu većine škola imamo upravo kladionice ili druge objekte, nargila barove koji također kod djece mogu izazvati ovisnost. Znamo da postoji ovisnost o klađenju i ovisnost o nargilama iako su starije osobe uglavnom pacijenti Zavoda za alkoholizam i druge ovisnosti, dobna granica lako se može pomjeriti – ističe Dizdarević.

I dok roditelji strahuju za svoju djecu, kako će vrijeme provesti na velikom odmoru, gdje će svratiti prije ili poslije škole, da li će ih povući želja za nekim školskim drugom da uđu u kladionicu i od novca za sendvič da uplate neku igru na sreću, nadležni ne čine ništa da bi se ta pošast uklonila makar iz njihove blizine, a kako bi ono i što im nastavnici i roditelji pričaju o štetnosti tog poroka dalo rezultate.

Podsjećamo da su prema podacima Porezne uprave u 2021. godini građani Federacije u kladionicama potrošili skoro milijardu i šest stotina miliona maraka.

Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Početna Najnovije Najčitanije Pretraga