- Opća sigurnosna situacija u zemlji je stabilna - rekao je Platzer u intervjuu za Der Standard.

On odbacuje moguće prebacivanje trupa u Brčko. Takav potez sugerirali su pojedini analitičari kako bi Dodika odvratili od bilo kakve daljnje radnje.

VEZANI TEKST - EUobserver piše: Sporazum Evropske unije i SAD-a za raspad Bosne i Hercegovine

- Stalno me pitaju o prelasku trupa u Brčko, a do danas nisam sasvim shvatio odakle je došao taj zahtjev. Mi smo tamo i trenutno ne vidimo potrebu za dodatnim prisustvom trupa. Mislim da bi bilo više eskalacije nego deeskalacije da se trupe šalju u Brčko - kaže on.

Platzer ističe da je osnovni zadatak EUFOR-a podrška lokalnim snagama u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja.

EUFOR Althea pored najmanje 600 ljudi koji su operativno osoblje, trenutno ima dodatnih vojnika na polju snabdijevanja. Osim toga, ima dovoljno rezervnih snaga koje mogu biti raspoređene u bilo koje vrijeme ako je potrebno. Platzer naglašava da se međunarodna zajednica izjasnila protiv scenarija okupacije tako što je odgovornost za državu prepustila vlastima.

- Ne vidim potrebu da se to mijenja - istakao je on. 

Rezervne snage bi, kaže dalje Platzer, mogle doći sa Balkana, ali bi se mogao koristiti i KFOR sa Kosova. Osim toga, još postoji strateška rezerva u potpunosti izvana.

- Ona nam je posebno važna jer nije na ovom prostoru - objašnjava komandant.

Po potrebi se može pozvati još 1.000 vojnika, a može se i povećati.

- Spremamo se za određene scenarije. Oko 700 vojnika je ove godine došlo na godišnju vježbu kao rezervni sastav. To je bila planirana vježba koja nam je pokazala da su EU i međunarodna zajednica sposobne za djelovanje - podsjetio je Platzer. 

VEZANI TEKST - Generalmajor Alexander Platzer novi zapovjednik misije EUFOR-a u BiH

Također se razmišlja o tome da se pojačaju lokalne posmatračke stanice EUFOR-a, takozvani LOT timovi, kako bi se moglo detaljnije vidjeti šta se dešava. Ponude već dolaze od zemalja čije su trupe već tu. U principu se komandant EUFOR-a može bez dozvole iz Brisela aktivirati ukoliko vidi da je stabilnost i sigurnost ugrožena.

- Osim toga, mi možemo u svako doba i bez najave vršiti inspekcije naoružanja i opreme. Možemo i presuditi ukoliko dođe do dodatnog pojačanja vojnih kapaciteta, dakle ako dođe do naoružavanja koje nije predviđeno - rekao je Platzer.

Povodom aktuelne rasprave o produženju misije EUFOR Althea u Vijeću sigurnosti UN-a, Platzer ističe da su mandat EUFOR-a i njegovi zadaci "potpuno odvojeni od civilnih zadataka visokog predstavnika".

- S vojne tačke gledišta, ne bi bilo nikakve razlike da se iz teksta mandata EUFOR-a izbrišu reference na OHR kako bismo produžili našu misiju. Da li bi to naštetilo Dejtonskom sporazumu, to je drugo pitanje. Ne mogu to procijeniti - rekao je Platzer, dodajući da mu je potpuno jasno da Dejton ima rok trajanja i da taj datum isteka određuju država i međunarodna zajednica kroz pozitivan razvoj u formiranju stabilne državne strukture.

Platzer je prokomentarisao i vježbu koju je MUP RS-a nedavno organizovao na Jahorini, te izjavio da ne vidi problem u tome što su u vježbi korištene duge cijevi.

- Vrsta opreme koju koristi policija u Republici Srpskoj odgovara međunarodnim standardima. I u Austriji imamo duge cijevi.

Povodom Dodikove prijetnje da će se Republika Srpska povući iz državne vojske te stvoriti svoju posebnu, Platzer je rekao da "zajednička vojska nije utemeljena na Dejtonskom mirovnom sporazumu."

VEZANI TEKST - Vježbe MUP-a RS-a su Dodikova vojna provokacija, ne treba nasjedati i davati mu opravdanje

- U vrijeme Dejtonskog sporazuma imali smo tri vojske u zavisnosti od etničkih grupa. Zatim je stvorena zajednička vojska na osnovu nacionalne volje - rekao je, dodajući da "ako se zemlja kroz normalan zakonodavni proces složi da ponovo u njoj bude nekoliko vojski, onda međunarodna zajednica to teško može". 

Međutim, rekao je i da je razgovarao sa uključenim akterima i pitao ih koji bi bio smisao da se koriste dvije vojske za osnovni zadatak nacionalne odbrane.

- Onda bi postojala dva ministra, dva načelnika generalštaba, a to je pretjerano u smislu veličine zemlje. Strukturalno, to nema nikakvog smisla - rekao je Platzer.

Istakao je da, u slučaju da se vojska raspadne i iz nje nastanu dvije vojske, tome bi trebao prethoditi osnovni politički i vojni konsenzus i trebao bi odgovarati primatu političkog odlučivanja.

- Iz današnje perspektive, ovo je scenarij s kojim se možemo nositi - poručio je on. 

Potcrtao je da ako nema političkog konsenzusa za tako nešto, onda bi sigurnosna situacija morala biti procijenjena sasvim drugačije.

- Moramo to pažljivo posmatrati - rekao je Platzer, dodavši kako je primjetio određeni nivo napetosti među stanovništvom.

- To je povezano s činjenicom da se u medijima stalno sve vrti oko sigurnosnih pitanja. Političari konstantno drže stanovništvo u stanju krize - zaključio je on.