Ipak, informacija da je na Stojčevcu zabranjeno roštiljanje kod posjetilaca je izazvala različite reakcije. Neki su navikli da na ovom mjestu tradicionalno roštiljaju i nije im se svidjela posljednja odluka, dok drugi smatraju da je to pravilan potez nadležnih.

VEZANI TEKST - Nakon 25 godina počeli radovi na rekonstrukciji Stojčevca

Ekipa Faktora posjetila je Stojčevac gdje je stotinjak ljudi uživalo u prirodnim ljepotama ovog mjesta. Jedni su u hladovini pili kafu i čaj, drugi su se sunčali, treći trenirali...

- Lijepo je uređeno, tako da je pravo uživanje. Mi smo iz Hrasnog došle da uživamo u prirodnim ljepotama. Kada je roštiljanje u pitanju, mislimo da za tim nema potrebe. Mi smo sebi ponijele sendviče i piće i cijeli dan ćemo ovdje provesti i na kraju iza sebe očistiti smeće – rekle su nam tri ljubazne gospođe.

Pojašnjenje o posljednjoj odluci oko roštiljanja dao nam je Asad Jelešković, direktor Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja.

- Područje Spomenika prirode Vrelo Bosne je mjesto gdje biodiverzitet može da se vidi u punom sjaju, veličini, oblicima i bojama. Ono je domaćin brojnim endemskim i reliktnim vrstama, što ga čini posebnim i jedinstvenim. Po Zakonu o zaštiti prirode (Sl. novine FBiH br.66/13) Skupština Kantona Sarajevo je usvojila Zakon o proglašenju Spomenika prirode "Vrelo Bosne" i tim dokumentom osigurala zaštitu i očuvanje prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti tako značajnog područja. U zaštićenim područjima ne možemo govoriti o organizovanom izletištu, već o prostoru za rekreaciju posjetilaca uz poštivanje mjera zaštite jer primarni zadatak upravitelja je očuvanje prirodnih vrijednosti područja. Sve aktivnosti koje bi mogle ugroziti očuvanje prirodnih vrijednosti moraju se suzbiti, zabraniti i sankcionisati. Ukratko nije dozvoljen otvoreni plamen na području. Naime, studije i analize koje je proveo Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu govore da područje Stojčevca, koji je u drugoj zoni zaštite, radi visokog stepena biodiverziteta treba, kroz proceduru, treba proglasiti prvom zonom zaštite. Svjedoci smo klimatskih promjena i razarajućih posljedica takvog utjecaja, svjedoci smo učinka požara, gdje se nepovratno dešava gubitak bezbroj vrsta živog svijeta na opožarenim područjima i najveći strah upravitelja je izbijanje požara i njegov razarajući efekat, tako da smatramo da otvoreni plamen na bilo kojem području nije poželjan – kaže Jelešković.

{$galerijaFotografija}

Dalje dodaje da je Kantonalnoj javnoj ustanovi za zaštićena prirodna područja na upravljanje dodijeljeno područje Spomenika prirode Vrelo Bosne.

- Javna ustanova obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promocije područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, održavanja nesmetanog odvijanja prirodnih procesa. Osigurava nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite na području. Ujedno, nadzire i način obavljanja dozvoljenih djelatnosti, u cilju osiguranja racionalnog i održivog korištenja prirodnih dobara. U skladu sa odredbama Zakona o zaštiti prirode i Zakona o vatrogastvu FBiH, uz stalni nadzor Nadzorničke službe Ustanove, nadamo se da neće biti incidentnih situacija na svim zaštićenim područjima, pa tako i na lokalitetu Stojčevca, koji je ujedno i druga zona zaštite Spomenika prirode "Vrelo Bosne". Ističemo da uz usmjerenja od strane uposlenika Javne ustanove, posjetioci zaštićenih prirodnih područja se odgovorno ponašaju u zaštićenim prirodnim područjima, tako da zajedno očuvamo naše prirodno naslijeđe. U slučajevima kada nadzornik prilikom neposrednog nadzora, a u skladu sa svojim ovlaštenjima, zatekne posjetioce koji koriste otvoreni plamen (roštilj), nadzornik će sugerisati i upozoriti posjetiocu da ugasi vatru. Ukoliko se posjetilac ogluši na upozorenje, nadzornik postupa u skladu za zakonom i ovlastima koje posjeduje – pojasnio je Jelešković.