Prvo je bio Savez za promjene, koji je nekoliko mjeseci prije održavanja oktobarskih izbora preimenovan u Savez za pobjedu. Šest opozicionih stranaka koje su činile koaliciju u RS-u bile su uvjerene da će nakon 7. oktobra, u tom bh. entitetu sve biti drugačije.

- Kao budući predsjednik RS-a i zajedno sa koalicionim partnerima radit ćemo na tome da napravimo odgovornu Vladu, koja će raditi u interesu građana i vratiti povjerenje u institucije – govorio je uoči izbora Vukota Govedarica, kandidat Saveza za pobjedu za predsjednika RS-a.  

Mjesec dana kasnije, od ambicioznih planova, velikih ideala i principa za koje se zalagao Savez za pobjedu nije ostalo gotovo ništa. Od šest političkih partija, većina se priklonila izbornom pobjedniku Miloradu Dodiku i SNSD-u, a kao jedina, klimava opozicija na drugoj strani ostala je Partija demokratskog progresa (PDP) i dio članova SDS-a.

Dok je u Federaciji konstituisanje buduće vlasti još neizvjesno, u RS-u u tom pogledu više nemaju nikakvih dilema. Novu Vladu RS-a, pored SNSD-a, DNS-a i SP-a, činit će i Ujedinjena Srpska, NDP i "grupa Obrena Petrovića iz Doboja", kako se za sada naziva, odmetnuta od dijela SDS-a kojim još uvijek labavo upravlja Vukota Govedarica.

- Vjerujem da još neki mogu da budu u svemu tome. Ima pojedinaca iz drugih političkih partija koji se klasifikuju kao opozicija, a koji žele da razgovaraju – izjavio je prije dva dana Dodik za ATV.

Tim drugima, koji se i dalje dvoume da li da se pridruže novoformiranoj vlasti kojom suvereno vlada Dodik, dat je rok da donesu odluku do polovine naredne sedmice. Poslije toga, upozorava Dodik, "nema više razgovora" jer slijedi sjednica Narodne skupštine RS-a i njeno konstituisanje.

Kako se u nepunih mjesec dana opozicija u RS-u pridružila SNSD-ovom bloku?

- Nosili smo odgovornost, nismo imali učešće. Ovdje mogu da prežive političke stranke koje imaju vlast. Šta ja trebam biti, posljednji Don Kihot političke scene Republike Srpske? Postoji politički prostor da se oformi nova opozicija, ali sa našim političkim stavovima svi koji se ne slažu morat će da se pomire. Mi da smo imali tri glasa više nego na prošlim izborima, ja bih stajao na istim principima kao prije četiri godine - kaže Dragan Čavić, predsjednik NDP-a.

Navodno je nesuđenom "posljednjem Don Kihotu" političke scene RS-a Čaviću obećano mjesto ministra u budućoj Vladi, a spominjala se i pozicija direktora Elektroprivrede RS-a, no o tom-potom...

Slično razmišljaju i Čavićevi dojučerašnji koalicioni partneri iz Saveza za pobjedu. S obzirom na to da nisu pobijedili, ne mogu više biti ni dio saveza koji se tako zove, pa je logično da se pridruže onima koji su pobjednici – dakle, Dodiku i SNSD-u. 

Dragan Čavić je za sve okrivio - građane. Kaže da očito nisu prepoznali ono što je Savez za promjene/pobjedu zagovarao u proteklih osam godina. No, da li je baš sva odgovornost na građanima? 

Liderima sada već pokidane opozicije, za koju su mnogi vjerovali da će ako već ne svrgnuti sa vlasti, onda barem značajno oslabiti poziciju Dodika i SNSD-a, mjesecima prije izbora vjetar u leđa davala je i grupa "Pravda za Davida" i hiljade građana Banje Luke, ali i drugih bh. gradova koji su se svakodnevno okupljali na banjalučkom Trgu Krajine. Zajedno sa Davorom Dragičevićem, koji uporno traga za istinom o smrti njegovog sina, na tom trgu stajali su i Vukota Govedarica, Branislav Borenović, Adam Šukalo, te najmlađi izabrani zastupnik u NSRS Draško Stanivuković (PDP), koji je nakon izbora poručio je da se odriče svoje skupštinske naknade i da će taj novac preusmjeriti u fondaciju "Pravda za Davida", na stipendije, sportska i kulturno-umjetnička društva.

Iako su organizatori okupljanja i protesta na Trgu Krajine insistirali na tome da oni nisu "politička, stranačka, vjerska i nacionalna" grupa, već isključivo grupa građana koji žele istinu i pravdu, bilo je očigledno kako su Dragičević i drugi ukazali povjerenje opozicionim političarima vjerujući da oni mogu donijeti istinske promjene. Izborni rezultati, međutim, demantovali su ih, no važnije je od toga da Milorad Dodik od dojučerašnjih opozicionara sada dobija i veću podršku od one koja bi mu objektivno bila potrebna.

Pojedini mediji uoči izbora spekulisali su da su za Dodikov o(p)stanak na vlasti zaduženi operativci Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) iz Srbije, koji su u BiH doputovali početkom oktobra i naprasno dobili diplomatski status u našoj državi. Navodno su iskusni operativci BIA-e raspoređeni u Bijeljini, Doboju, Prijedoru, Banjoj Luci i Trebinju, a glavni im je zadatak bio da utiču na izborne rezultate u korist Dodika, ali i da predsjedniku SNSD-a osiguraju čvrste postizborne saveze, ponajprije sa SDS-om. Što se sada i obistinilo.  

Procjene su da će u novom sazivu Narodne skupštine RS-a opozicija imati tek dvadesetak zastupnika,  od ukupno 83. Pitanje je koliko će njih u grupi od preostalih 20 uspjeti oduprijeti vladajućoj nadmoćnoj većini i, kako kaže mladi PDP-ov političar Stanivuković, ne prodati obraz i čast na političkoj pijaci.

Milorad Dodik dobio je skoro pa apsolutnu vlast. A ubice Davida Dragičevića više niko skoro i ne spominje.