Prema podacima, koje smo dobili iz KJKP Rad, najviše je prikupljeno papira i kartona (642 tone), PET ambalaže (36 tona), plastične folije (16 tona), stakla (10 tona), tetrapak (2 tone), metalna ambalaža (1,6 tona) i plastike koja nije PET (0,4 tone).

Prikupljanje reciklažnog otpada vrši se od formiranja ovog preduzeća, a sortirnica je napravljena 2007. godine koja ima kapacitet prerade od 80 tona otpada na dan. Reciklažni otpad doprema se do sortirnice na kojoj se vrši razvrstavanje, presovanje i baliranje, a nakon vaganja se privremeno skladišti do raspisivanja Javnog poziva.

- Kada se prikupe dovoljne količine, raspisuje se Javni poziv na koji se javljaju operateri i druga pravna lica sa ponudama, a nakon pregleda ponuda, odabere se najpovoljniji ponuđač i njemu se predaju količine koje je kupio putem Javnog poziva – kaže Vera Arnautović, direktorica KJKP Rada.

Sirovine koje se ne prodaju prilikom raspisivanja Javnog poziva, ostaju uskladištene do prikupljanja dovoljnih količina i novog raspisivanja Javnog poziva.

- Novac koji se dobije prodajom reciklažnih sirovina koristi se za pokrivanje troškova koji nastanu u procesu prikupljanja i baliranja reciklažnih sirovina. U svijetu gdje je nivo reciklaže na izuzetno visokom nivou, postoje subvencije kojim se pokriva dio troškova koji nastanu u procesu prikupljanja reciklažnih sirovina do njegovog transporta prema mjestu gdje će biti recikliran, a u Federaciji BiH nema državnih subvencija – dodaje Arnautović.

U Bosni i Hercegovini ne postoji ni jedna fabrika za preradu reciklažnog otpada. Sve što se prikupi, prodaje se, a tek onda se plasira u države koje imaju postrojenja za preradu reciklažnog otpada.

Do 2014. godine i velikih poplava operativna je bila fabrika za preradu papira i kartona Natron-Hayat u Maglaju. Nije nam poznato da li još vrši recikliranje starog papira i kartona, zaključuje Arnautović.