I dok je u ovom trenutku u 56 zemalja svijeta, prema američkoj stranici Bloomberg, vakcinisano 65,6 miliona ljudi, (najnovija stopa iznosi oko 3,38 miliona doza dnevno), u našu zemlju još nije stigla nijedna doza, a što je još gore, niko od nadležnih ne zna ni kada bi vakcine mogle doći.

Izrael je prvi na listi sa 39,94 posto vakcinisanih, a slijede Ujedinjeni Arapski Emirati sa 23,14 i Velika Britanija sa 10,21 posto vakcinisanog stanovništva.

Kada je riječ o našoj regiji, Srbija je neprikosnoveni lider po broju vakcinisanih od COVID-19 sa 3,13 posto na 100 stanovnika, što je svrstava u sami vrh država u Evropi po broju procijepljenog stanovništva.

Kolika je svijest ljudi o vakcinisanju protiv SARS-CoV-2 kod naših istočnih komšija najbolje govore fotografije objavljene ovih dana u medijima na kojima se vide kako ljudi u redovima (jedan red su naručeni pacijenti, a u drugom oni koji to nisu) dugim i po pola kilometra, stoje i strpljivo čekaju da prime vakcinu.

Nećemo se porediti sa Slovenijom i Hrvatskom jer se naši političari, kada ih upitate za poređenje odmah brane odgovorom – "oni su u EU, pa im je lakše doći do vakcine".

No, pitanje koje se neminovno nameće jeste – kako je Srbija, koja nije članica EU-a, uspjela na vrijeme, bez COVAX mehanizma, nabaviti 1.150.000 vakcina, i krenuti u masovnu vakcinaciju stanovništva?

U međuvremenu, BiH vrti se u krugu, ali ne zato što na tržištu nema vakcina ili što je naša zemlja stavljena na posljednje mjeste neke liste za nabavku vakcina, nego isključivo zbog neznanja, nerada i nesposobnosti njenih nadležnih nivoa vlasti da direktno od proizvođača nabavi vakcinu.

No, istina je i da BiH ima takav zdravstveni sistem da mnoge procedure dodatno komplicira.

Ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević u ime BiH sredinom septembra prošle godine potpisala je ugovor s Gavi Alliance (Globalni savez za vakcine) o nabavci 1.232.000 doza, putem COVAX mehaminzma, izjavivši tada da će naša zemlja među prvima dobiti vakcinu protiv COVID-19.

Ankica Gudeljević

Kako naša zemlja nema državno ministarstvo zdravstva, sav posao u vezi sa nabavkom vakcina preuzelo je ovo Ministarstvo koje ima Sektor za zdravstvo.

Sve je naravno, ostalo na riječima ministrice.

U međuvremenu, ne čekajući COVAX mehanizam, druge države u regiji direktno su od proizvođača nabavljale vakcine.

No, ne i BiH, a razlog je što, kako nam je ranije rečeno iz Ministarstva civilnih poslova, BiH nema državno ustrojstvo kao navedene zemlje, i da imajući u vidu ustavne nadležnosti u oblasti zdravstva jedino entiteti mogu ući u direktnu nabavku vakcine.

Nabavka lijekova i vakcina na entitetskim je ministarstvima zdravstva, ali je to i na ovim nivoima različito tretirano.

I dok su nam početkom mjeseca iz Federalnog ministarstva zdravstva kratko kazali kako to ministarstvo nema zakonske mogućnosti da direktno od proizvođača nabavlja i kupuje vakcinu, predsjednik Vlade RS-a u javnost je izašao sa informacijom kako je taj entitet poručio iz Rusije 400.000 doza koje bi trebale stići u februaru.

Višković je tada rekao kako su oni cijelu dokumentaciju oko odobravanja ruske vakcine uputili Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.

No, iz Agencije prošle sedmice kazano nam je kako oni nisu dobili nikakvu dokumentaciju o ruskoj vakcini.

- Mi nikakvu dokumentaciju o ruskoj vakcini nismo dobili. Da bi neko predao dokumentaciju vakcine na odobravanje, on mora imati svog zastupnika. Zna li neko ko je u BiH zastupnik ruske vakcine!? To bi trebalo pitati Viškovića, možda on zna, mi u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH ne znamo niti smo dobili ikakvu dokumentaciju o tome – kazala nam je Indira Fazlagić, glavna farmaceutska inspektorica u Agenciji.

Već je 25. januar, a u državi još niko ne zna tačno kada će vakcine koje su naručene putem COVAX mehanizma stići, a što je još gore, nadležni, poput federalnog ministra zdravstva Vjekoslava Mandića svojim neodgovornim izjavama "igraju" se sa zdravljem i životima građana.

- Imamo informaciju da prve vakcine preko COVAX mehanizma stižu 18. januara u Bosnu i Hercegovinu. To je za nekoliko dana. Za početak će doći minimalne doze. Mislim da će prvo doći Pfizerove vakcine, a poslije toga i Modernine – izjavio je Mandić početkom ovog mjeseca.

Vjekoslav Mandić

Slično nam je, na naš upit, prije desetak dana odgovoreno i iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

- Tačan broj alokacija po svakoj državi u ovom momentu nije poznat i informacije o količinama koje će biti na raspolaganju Bosni i Hercegovini očekujemo nakon 18. januara – kazali su iz Ministarstva.

Ne znamo datum dolaska vakcina, ni količinu. Ministrica Gudeljević ranije je izjavila da bi u prvom kontingentu trebalo biti između 4.000 i 5.000 vakcina.

No, Davor Pehar, direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, prošle sedmice kazao je da se govori o 5.000 i 10.000 doza.

U međuvremenu, dok građani, naročito stariji i oni koji spadaju u rizične grupe, slušaju vijesti o novim sojevima koronavirusa koji su sve bliži i BiH, sredinom prošle sedmice stigla je informacija da naša država ide u direktnu nabavku vakcina.

Naime, prošlog četvrtka na sastanku predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije i dvojice entitetskih premijera - Fadila Novalića i Radovana Viškovića, odlučeno je da će BiH krenuti u direktnu nabavku Pfizer, ruske i kineske vakcine.

A koliko ćemo čekati da stignu u državu, samo Svevišnji zna, kaže prof. dr. Šukrija Zvizdić, specijalista medicinske mikrobiologije i virusolog.

Prof. dr. Šukrija Zvizdić

- Ministar Mandić ranije je izjavio kako Federacija BiH ne može nabavljati direktno od proizvođača vakcine, a sad odjednom to može. Zatim, ministrica Gudeljević kaže da se strpimo. Pitam je – "od čega da se građani BiH strpe!?" Toliko je neznanja, nesposobnosti i nedosljednosti u ovako ozbiljnoj situaciji kada su zdravlje i životi ljudi u pitanju – kaže Zvizdić.

Zvizdić je upitao kojim se medicinskim i pravnim opravdanjima vodilo Vijeće ministara BiH kada je donijelo odluku o nabavci ruske i kineske vakcine.

- Te vakcine nisu priznate u EU i samim tim mogu biti pod upitnikom u zemljama članicama. Postavlja se pitanje, šta će biti sa ljudima koji su primili rusku ili kinesku vakcinu kada se uvedu kontrole o vakcinaciji protiv COVID-19 na ulasku u zemlje EU-a, što je sve izvjesnije!? Hoće li se takvi ljudi morati još jednom vakcinisati nekom drugom, od strane EU-a priznatom vakcinom, što je medicinski apsurd. Šta se time otvara? Hoće li takvi ljudi, kako bi mogli putovati, posezati za falsifikovanim dokumentima ili ih to primorava da sjede kod kuće – upitao je Zvizdić.

Osim toga, kaže Zvizdić, važno je koju vakcinu nabavljamo i sa stanovišta njene djelotvornosti. 

- Mi trebamo vakcinu koja će nas zaštititi od soja virusa koji cirkulira u evropskom području, a ne od onog koji je karakterističan za Australiju ili Kinu. Najučinkovitija vakcina je ona koja je napravljena od autohtonog virusa od onog kojeg nema na našim prostorima. Nije ovo vrsta vakcine koja ima stabilan virus, pa nije važno odakle ona potiče i gdje je napravljena, kao što je slučaj sa vakcinama za rubeolu, morbile - naglasio je Zvizdić. 

Evropske agencije za lijekove još nije odobrila upotrebu kineske i ruske vakcine, a Agencija za lijekove BiH nije odobrila još upotrebu bilo koje vakcine. 

Na stranici Vakcine.ba nedavno je objavljen tekst u kojem se objašnjavaju razlike među vakcinama protiv COVID-19. Grafika ispod preuzeta je sa tog portala. Njihov tekst možete pročitati OVDJE.