Šest državnih tužilaca s kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) različito gledaju na odluku da glavna tužiteljica Gordana Tadić ne bude suspendovana tokom disciplinskog postupka, ali se većinom slažu da će postupak u kome je već prvostepenom odlukom smijenjana s pozicije uticati na ugled Tužilaštva BiH.

Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) prije nekoliko dana je smijenila Tadić s pozicije glavne tužiteljice zbog disciplinskih prekršaja, ali za razliku od dvojice prethodnih rukovodilaca Tužilaštva BiH, ona nije suspendovana sa svoje pozicije do okončanja disciplinskog postupka.

Dugogodišnji tužilac koji radi u Odjelu za ratne zločine smatra da je VSTV "pokazao neodlučnost, bojažljivost i neodgovornost kao regulatorno tijelo, koje treba osigurati integritet i nesmetano funkcionisanje Tužilaštva".

Izricanjem mjere kojom je preraspoređena na mjesto tužiteljice, odnosno razriješena dužnosti glavne tužiteljice bez barem privremenog udaljavanja s te funkcije, "doveden je u pitanje integritet i funkcionisanje Tužilaštva, a time i funkcionisanje pravosuđa na državnom nivou", kaže ovaj tužilac koji je pristao govoriti bez objave njegovog identiteta.

- Kako neko ko mora da brine o zaštiti vlastitih interesa istovremeno može brinuti o ostvarivanju propisanih uloga Tužilaštva i vladavine prava? U ovoj situaciji nema objektivnog i efikasnog rukovođenja, a postoji opasnost od upotrebe ovlaštenja u vlastitom interesu - kaže on.

Druga državna tužiteljica kaže da su državni tužioci navikli na promjene glavnih tužilaca, ali da situacija nije "nimalo ugodna".

- Do sada mi nismo imali ovu situaciju da je neko razriješen a nije suspendovan - kaže ona i dodaje kako vjeruje da je disciplinska komisija ipak napravila dobar izbor.

- Možda je ovo bolji način da se neke stvari privedu kraju, da ne bude nagli presjek, nego neka mirna ažurnost u nastavku rada - dodaje ona.

Ukupno šest tužilaca iz dva odjela Državnog tužilaštva pristalo je anonimno govoriti o svojim reakcijama na odluku VSTV-a da smijeni Tadić. BIRN BiH je ranije pisao o praksi glavne državne tužiteljice kojom ne dozvoljava tužiocima javne istupe u medijima.

Ranija upozorenja na način rukovođenja

Rad Tadić kao glavne tužiteljice detaljno je analiziran u nekoliko izvještaja međunarodnih organizacija odnosno stručnjaka.

U svom drugom izvještaju o radu Tužilaštva BiH na predmetima ratnih zločina, međunarodna sutkinja Joanna Korner posebno se osvrnula na način upravljanja koji ima Tadić. Ona je navela da su najhitnija pitanja koja se trebaju riješiti – neefikasna upravljačka praksa u Tužilaštvu BiH i propust da se radi na najsloženijim predmetima ratnih zločina, čemu je doprinijela struktura Odjela za ratne zločine, koja ne pogoduje efikasnom i preciznom provođenju istraga i kvalifikovanju krivičnih djela, što zauzvrat rezultira nekvalitetnim optužnicama.

U izvjšetaju Korner navodi i kako je "iz razgovora s glavnom tužiteljicom, rukovodiocima odjela i tužiocima, očigledno da se glavna tužiteljica bavi i najsitnijim detaljima u svakodnevnom radu Posebnog odjela, između ostalog, naprimjer, vrši raspodjelu predmeta tužiocima i inicijalni pregled svih optužnica".

Jedna od dvije tačke iz disciplinske tužbe protiv Tadić odnosila se na nekorištenje automatskog sistema raspodjele predmeta u Tužilaštvu.

Prva tačka se odnosila na svjesno zanemarivanje obaveza i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju putem automatskog sistema raspodjele (TCMS).

Svjedočeći u svoju korist tokom prvostepenog disciplinskog postupka, Tadić je objasnila da se u Tužilaštvu predmeti raspoređuju po pravilniku iz 2009. godine. Navela je da ona kao glavni tužilac vrši raspored predmeta po odjelima, a da ih rukovodioci odjeljenja dodjeljuju tužiocima. Napomenula je da ona nekada formira timove za rad na bitnim predmetima.

Tada je glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić-Nadarević rekla da je tokom postupka pokazano da je CMS zaživio u Odjeljenju za ratne zločine u vrlo kratkom vremenu nakon podizanja disciplinske tužbe i da nije bila potrebna nikakva dodatna tehnička pomoć.

Državna tužiteljica s kojom je razgovarao BIRN BiH kazala je kako je prije nekoliko dana e-mailom obaviještena iz Odjela za IKT i elektronsku obradu dokaznog materijala da su završene postavke za automatsku dodjelu predmeta u Odjelu za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju, čime su se "stekli uslovi za automatsku dodjelu predmeta u krivičnim predmetima, odnosno rasporedu tužilaca po odjelima u Tužilaštvu BiH".

Iz Tužilaštva BiH kažu da je ovu odluku donijela glavna tužiteljica u saradnji i uz pomoć VSTV-a BiH, nakon što su se stekli uslovi i stupila na snagu Izmjena pravilnika o unutrašnjoj organizaciji. Dodaju da se predmeti dodjeljuju automatski za sve odjele i odsjeke u Tužilaštvu BiH.

Tužiteljica Odjela za organizirani kriminal i korupciju kaže kako je rad na sistemu automatske dodjele predmeta počeo tek nakon disciplinske tužbe protiv glavne tužiteljice.

- Sistem za automatsko upravljanje, odnosno dodjelu predmeta, takozvani TCMS, nije funkcionisao. Tako su pojedini tužioci u ovome odjelu imali po 200 do 300 predmeta, dok su tužioci u Odjelu za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju imali po pet predmeta. Bilo je tužilaca koji godišnje nijednom nisu ušli u sudnicu - kaže ona.

BIRN BiH je ranije pisao kako je državni tužilac Miroslav Janjić tvrdio da godinu dana nije dobijao predmete u rad.

Promjena prakse o suspenziji glavnih tužilaca

Jedna od dvije državne tužiteljice sa kojima je razgovorao BIRN BiH smatra da će Tadić na funkciji ostati do konačne odluke disciplinske komisije.

- Što je minimalno par mjeseci - smatra ona i dodaje kako odluka neće uticati pojedinačno na tužioce.

Gordana Tadić na nedavnom sastanku sa članovima VSTV-a u Neumu   Foto: VSTV

- Može biti određenih problema u organizaciji, ali posao neće trpiti. Mi radimo po rokovima. Međutim, ovo može narušiti ugled Tužilaštva - kaže ona.

Još jedan tužilac ovog odjela kaže kako mu lično neće "predstavljati ništa da li će Gordana Tadić biti smjenjena ili ne" ali nije siguran o narušavanju ugleda Tužilaštva.

- Teško je davati takve ocjene za ovu vrstu predmeta koji nije pravomoćan. Svaka izgovorena riječ predstavlja pritisak na drugostepenu komisiju - dodaje on.

Iz Ureda disciplinskog tužioca (UDT) potvrdili su za BIRN BiH da nisu tražili privremeno udaljavanja od vršenja dužnosti glavne tužiteljice. Članovi prvostepene disciplinske komisije VSTV u predmetu protiv Tadić nisu željeli komentarisati da li je razmatrana mogućnost suspenzije za glavnu tužiteljicu protiv koje je u toku disciplinski postupak gdje je prvostepeno proglašena odgovornom po tačkama disciplinske tužbe.

Disciplinska komisija VSTV-a je 2011. godine suspendovala tadašnjeg glavnog državnog tužioca Milorada Barašina tokom disciplinskog postupka nakon objave videosnimka u društvu osoba koje su navodno bile pod istragom zbog kriminala, prije nego što je donesena odluka a VSTV je izabrao drugog vršioca dužnosti.

Na zahtjev Ureda disciplinskog tužioca 2016. godine je tadašnji glavni državni tužilac Goran Salihović suspendovan do okončanja disciplinskog postupka koji se vodio protiv njega. Nakon toga je za vršioca dužnosti glavnog tužioca imenovana Gordana Tadić.

Tadić je sada treći glavni tužilac Tužilaštva BiH koja je "predmet što disciplinskih, što krivičnih istraga i procesa", kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala.

Ona smatra da je dosadašnje ponašanje glavne tužiteljice Tadić najviše naštetilo ugledu ove institucije. Transparency je prije nekoliko godina podnio krivičnu prijavu protiv Tadić nakon što je javno prijetila određenim zvaničnicima da će ih procesuirati.

- Smjena jednog čovjeka na bilo koji način dugoročno ne mora značiti promjene u pravosuđu - smatra Korajlić i dodaje kako su promjene neophodne na više nivoa, "počevši od načina na koji se biraju glavni tužioci, koji su kriteriji, da li se vodi kontrola njihovog integriteta ponašanja i da li imamo unutar sistema osnove za osiguranje integriteta ključnih nosilaca funkcija".

- To neće postojati dok god politika odlučuje ko će biti ključnu ljudi u pravosuđu, ko će ih instruisati i kako će oni postupati - kaže Korajlić.

Iz VSTV-a još nisu zvanično saopštili da li je formirana drugospena disciplinska komisija i koji je njen sastav. Drugostepeni postupak se vodi pred tročlanom komisijom čija odluka se može propitivati na trećestepenom nivou kada disciplinska odluka VSTV-a postaje konačna.

U Delegaciji Evropske unije i Uredu specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini kažu da ne mogu komentarisati konkretan postupak ali kako su više puta naglašavali da je nepristrasno, odgovorno i efikasno pravosuđe od suštinske važnosti za napredak Bosne i Hercegovine na putu ka EU.

- U tom smislu, Ured disciplinskog tužioca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH ima ključnu ulogu u osiguravanju da se svi nosioci pravosudnih funkcija u BiH pridržavaju najviših etičkih standarda - navodi se u odgovoru Odjela sa komunikacije Delegacije EU u BiH u kome se dodaje kako "nepridržavanje ovih standarda može štetno uticati na ionako krhko povjerenje javnosti u pravosuđe".

- Stoga je presudno da se o svim navodima o neprimjerenom ili neetičnom ponašanju nosilaca pravosudnih funkcija provede brza i temeljita istraga i donese odluka - navode iz Degelacije EU.

Sličan stav imaju i u Ambasadi SAD-a u BiH. Ne želeći komentarisati disciplinske postupke u toku iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a navode da se sve institucije uključujući i VSTV "trebaju se ozbiljno pozabaviti i istražiti navode o neprofesionalnim i neetičkim aktivnostima u pravosudnom sistemu".

- Jačanje vladavine prava i borba protiv korupcije su u interesu svih građana BiH i pokrenut će zemlju naprijed na njenom putu ka EU - navodi se u odgovoru.