Dnevno se u našoj zemlji zarazi oko 1.400 osoba, a od posljedica COVID-19 umre između 40 i 50 pacijenata.

Većina novozaraženih su nevakcinisane osobe ili nepotpuno vakcinisane, no veliki je broj, od januara i reinficiranih, odnosno onih koji su već jednom prebolovali zarazu.

Zavodi nemaju podataka jer nemaju ljudi

Prema rezultatima istraživanja Imperial Collegea u Londonu, koje je objavljeno krajem decembra prošle godine, utvrđeno je da omikron varijanti soj, koji dominira i u BiH, uzevši u obzir status vakcinacije, dob, spol, etničku pripadnost, asimptomatski status, regiju i datum uzorka, nosi pet puta veći rizik od reinfekcije u odnosu na delta, odnosno da je zaštita od reinfekcije omikronom koju su ljudi stekli od prijašnje zaraze, tek oko 19 posto.

I dok ovih dana nadležne institucije u susjednim zemljama, poput Hrvatske, objavljuju podatke o broju inficiranih svojih građana nakon dvije i treće, buster doze vakcine, te koliko je utvrđeno reinfekcija, mi u BiH tih podataka nemamo.

Na pitanje – koliko se građana Federacije BiH, koji su primili dvije i buster dozu, zarazilo, te koliko je reinficiranih slučajeva COVID-19, iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH odgovoreno nam je kratko kako oni tim podacima ne raspolažu.

Dr. Andrea Jurić

Ni kantonalni zavodi ne vode takvu statistiku, a razlog je nedovoljan broj ljudi – kaže epidemiologinja Andrea Jurić, direktorica Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačkog kantona.

- Na nivou cijele države imamo smiješnu brojku ljudi, zdravstvenih radnika, pogotovo u zavodima za javno zdravstvo, koji bi se bavili takvim stvarima. Ljudi jednostvano, od drugih važnijih poslova, ne stižu i to uraditi. Što u jednom gradu neke zemlje radi zdravstvenih radnika, kod nas ih je toliko u cijeloj državi – navodi Jurić.

Kaže kako je trend novozaraženih i preminulih od posljedica COVID-19 u ovom kantonu smirujući.

- Virus je mutirao toliko puta da je sada puno zarazniji, ali je olakšanje da trenutno nije toliko opasan, odnosno, ne daje teške kliničke slike. U narednom periodu vjerovatno nas čeka još nekoliko manjih valova. Znam da je teško prognozirati, ali mislim da bi ovo trebao biti početak kraja pandemije – dodaje.

Na početku pandemije vakcina je bila jedini način da se ljudi zaštite, ali kako vrijeme odmiče ona sve manje, kako kaže Jurić, djeluje u smislu visokog postotka zaštite.

- Kad to kažem mislim na mRNA (Pfizer, Moderna) vakcine koje su napravljene za wuhanski soj, ali je virus u međuvremenu nekoliko puta mutirao i sada te vakcine manje štite. Kod niza drugih zaraznih bolesti, osoba kad jednom preboli, ima dugotrajan ili doživotno jak imunitet, ali kod COVID-19 on je vrlo ograničen na ispod godinu. Za omikron soj može biti i kraći, a to nam najbolje potvrđuje veliki broj reinfekcija koje se događaju. Hoću da kažem da su oni koji su primili mRNA vakcine sada podložniji reinfekciji isto kao i oni koji nisu vakcinisani i prirodno su stjecali imunitet. Ja sam to primijetila u svojoj okolini. No, želim isto tako naglasiti da se infekcija može desiti nakon svih vakcina – ističe Jurić.

Dodaje da ćemo tek u narednom periodu vidjeti kakve sve kratkoročne, ali i dugoročne posljedice virus ostavlja na organizam.

- Utvrđeno je da virus uništava imunitet, izaziva zgrušavanje krvi, poremećaje koncentracije, gubitak određenih čula… No, mi ćemo, kad pandemija jednom prođe, vidjeti ustvari šta je virus uradio organizmu čovjeka – istakla je Jurić.

Vakcina ne može sto posto zaštititi

Prim. dr. Edo Selimić, pulmolog, kaže kako se ne dešava ništa što zdravstveni stručnjaci nisu očekivali.

- Vakcina nas ne može sto posto zaštititi u smislu da nikada ne obolimo od COVID-19. To je jednostavno nemoguće. Vakcina se dobija da bi se u organizmu stvorila specifična antitijela na SARS-CoV-2. Da niko od nas ne bi razmišljao kako će organizam djelovati na virus, blago, srednje teško ili teško, daje se vakcina. Činjenica je da svake godine primamo vakcinu protiv sezonske gripe, ali je isto tako i činjenica, da pored toga, ljudi obole, ali u blažem obliku. Dakle, u ovom trenutku nemamo lijeka koji bi uništio SARS-CoV-2. Zato imamo vakcinu – naglašava Selimić.

Prim. dr. Edo Selimić

Pulmolog prim. dr. Edo Selimić ističe kako čovjek nije robot te da svako ima svoj imuni odgovor na bilo koju infekciju.

- Niko ni na šta ne reaguje isto. Imamo novi virus koji do sada nije djelovao na čovjeka. Kako se širi, tako sve više ljudi stvara vlastiti imuni odgovor na njega. Kako vrijeme bude odmicalo, virus će biti sve slabiji, ali ne zato što on slabi, nego zato što ljudi iz dana u dan poprimaju sve više specifičnih antitijela na SARS-CoV-2 – pojašnjava Selimić.

Naglašava kako je puno informacija vezanih za koronavirus koje nisu naučno utemeljene.

- Kada je riječ o tuberkulozi, koja nas je godinama zabrinjavala i pravila nam problem, tačno smo znali koliko nezaražena osoba mora provesti vremena u zatvorenom prostoru sa zaraženom da bi mu ona prenijela infekt. U slučaju SARS-CoV-2 sve zavisi od kontagijoznosti, brzine širenja. Potrebna nam je distanca kako bismo znali više pravih informacija o virusu - zaključio je Selimić.