Zaključak analize očekuje se u oktobru.
O ranim godinama slavnog moreplovca iz 15. vijeka malo se zna. Važan napredak u stvaranju kompletnijeg profila istraživača koji je umro prije 515 godina učinjen je 2003. godine kada su DNK analize potvrdile su kosti pokopane u grobnici u seviljskoj katedrali zaista Kolumbove.
No nakon tog nalaza je grupa istraživača sa Sveučilišta u Granadi, koja provodi istraživanja, zaustavila istragu. Razlog je bio to što ondašnja tehnologija vezana za DNK nije bila precizna niti vjerodostojna te je zahtijevala veliku količinu genetičkog materijala.
No u međuvremenu je nauka napredovala velikim koracima. José Antonio Lorente, profesor medicinske forenzike sa Sveučilišta u Granadi, kaže kako je došlo do "radikalnog poboljšanja" u DNK analizi pa je sada moguće analizirati jako male fragmente uzoraka.
- Primao sam na desetke agresivnih e-mailova u kojima su me pitali zašto smo bili zaustavili istraživanja. Tražili su da otkrijem "tajnu" Kolumbovog porijekla - kazao je voditelj projekta Lorente na online konferenciji za medije.
- Da smo barem još prije 16 godina to mogli ustanoviti, ali tada nismo imali potrebnu tehnologiju. Nauka nije nauka ako ne ispunjava maksimalne potrebne uvjete - dodao je.
Istraživači trenutno rade na četiri komadića Kolumbove kosti, sedam koštanih ostataka, na zubu njegovog sina Hernanda, a također i na desetak fragmenata kosti njegovog brata Diega, koji su u lošem stanju.
Ti ostaci će biti poslani na genetičku identifikaciju u laboratorije u Rimu i Firenci u Italiji te u laboratorije u Meksiku i SAD-u, dok se istraživanje koordinira iz Granade.
- Postupak rada će na taj način biti neovisan. Neće biti povezanosti među tim laboratorijima kako bi se sačuvala objektivnost nalaza. Kada svi završimo s radom iznijet ćemo na stol zaključke - pojasnio je Lorente.
On vjeruje u opće prihvaćenu teoriju prema kojoj je Kolumbo bio Đenovljanin, ali dodaje da je cilj projekta rješavanje nekih "zagonetki i kontradikcija" u historijskoj priči i dobijanje "što je moguće veće količine informacija kako se više ne bi moglo raspravljati" o porijeklu Kristofora Kolumba.
Kao uvod u taj posao, Sveučilište u Granadi je u srijedu ugostilo naučnike, što je Lorente nazvao "prvim svjetskim sastankom Kolumbovih istraživača", koji su iznijeli razne teorije o njegovom porijeklu.
Prekookeanska putovanja istraživača Kristofora Kolumba u ime španske monarhije od 1492. i 1504. godine otvorila su vrata evropskoj kolonizaciji Amerika, koje su Evropljani tada nazivali "Novim svijetom".
Kolumbo je umro na današnji dan, 20. maja, 1506. godine. Bio je pokopan u samostanu u španskom gradu Valladolidu, iako je navodno tražio da bude sahranjen u Americi. Iz Valladolida su mu ostaci premješteni prvo u Sevillu pa u Dominikansku Republiku, zatim na Kubu i na koncu ponovo vraćeni u Sevillu.