Prema najnovijem izvještaju Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), globalne cijene prehrambenih proizvoda porasle su u aprilu 2025. godine.

Najveći rast zabilježen je kod žitarica, mesa i mliječnih proizvoda, dok su cijene šećera i biljnih ulja nastavile padati.

FAO indeks cijena hrane dosegao je 128,3 poena, što predstavlja rast od 1,0 posto u odnosu na mart i 7,6 posto više u poređenju s aprilom prethodne godine. Ipak, indeks ostaje gotovo 20 posto ispod vrhunca koji je zabilježen u martu 2022. godine.

Cijene žitarica porasle su za 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec. Povećanje cijena pšenice rezultat je smanjenog izvoza iz Rusije, dok su cijene kukuruza rasle zbog sezonski nižih zaliha u SAD-u.

Također, povećana potražnja za aromatičnim sortama riže dovela je do blagog rasta cijena riže.

Indeks cijena mesa porastao je za 3,2 posto, a najviše su poskupjele svinjetina i govedina. Rast cijena govedine djelimično je uzrokovan ograničenim izvoznim kapacitetima iz Australije i Brazila, uz stalnu potražnju na svjetskom tržištu.

Mliječni proizvodi zabilježili su rast cijena od 2,4 posto, što je čak 22,9 posto više nego u aprilu prošle godine. Najveći skok zabilježen je kod cijena maslaca, posebno zbog smanjenih zaliha u Evropi.

Nasuprot tome, cijene biljnih ulja pale su za 2,3 posto. Najveći pad bilježi palmino ulje, dok su cijene sojinog i repičinog ulja porasle zbog velike globalne potražnje.

Cijene šećera smanjene su za 3,5 posto, a uzrok je nesigurnost u vezi sa globalnim ekonomskim izgledima i njihov potencijalni negativan utjecaj na potražnju u prehrambenoj industriji.

FAO je zadržao prognozu svjetske proizvodnje pšenice za 2025. godinu na 795 miliona tona, što je na istom nivou kao prošle godine. Također se očekuje rekordna proizvodnja riže od 543,6 miliona tona, što je povećanje od 1,5 posto.

Uprkos rastu cijena pojedinih prehrambenih proizvoda, globalne zalihe žitarica ostaju stabilne. FAO predviđa da će do kraja ove sezone globalne zalihe pasti za 1,9 posto, što i dalje omogućava određenu sigurnost u pogledu snabdijevanja.

Ovi podaci pokazuju koliko je globalno tržište hrane osjetljivo na promjene u ponudi, potražnji i geopolitičkim okolnostima.