Evropski lideri u ponedjeljak su izrazili duboku tugu zbog smrti pape Franje, sjećajući ga se kao simbola suosjećanja, socijalne pravde i moralnog vodstva čiji je glas odjeknuo daleko izvan Katoličke crkve.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen objavila je na platformi X da je pokojni papa nadahnuo milione "svojom poniznošću i ljubavlju tako čistom prema manje sretnima", dodajući da će njegovo naslijeđe nastaviti da usmjerava napore za "pravedniji, mirniji i saosjećajniji svijet".

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola nazvala je papu Franju "narodnim papom", rekavši da je njegov "zarazni osmijeh zarobio milione srca" i da će ostati upamćen po njegovoj "nadi u mir, suosjećanju za jednakost i socijalnoj pravdi".

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte također je izrazio saučešće "katoličkoj zajednici i svima koji su bili dirnuti njegovom ljudskošću", opisujući "predanost pape Franje miru i suosjećanju" kao inspiraciju za milione.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio je saučešće katolicima širom svijeta, hvaleći papinu poniznost i posvećenost najkrhkijima tokom "ovih vremena rata".

- Od Buenos Airesa do Rima, papa Franjo je želio da Crkva donese radost i nadu najsiromašnijima - napisao je Macron na X i dodao:

"Neka se ta nada ponovo uzdiže, beskrajno."

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da su Katolička crkva i svijet izgubili "branitelja slabih, pomiritelja i srdačnu osobu".

- Duboko sam cijenio njegov jasnovidan pogled na izazove koji nas se sve tiču. Moje saučešće izražavam vjernicima širom svijeta - rekao je.

Italijanska premijerka Giorgia Meloni opisala je papu Franju kao "velikog čovjeka i velikog pastora", odajući počast njegovom prijateljstvu, vodstvu i otpornosti tokom vremena patnje.

- Njegova učenja nikada nisu iznevjerila, čak ni u trenucima kušnje i bola. Hodat ćemo putem koji nam je pokazao, tražeći mir i izgradnju pravednijeg i pravednijeg društva - rekla je Meloni.

Poljski predsjednik Donald Tusk opisao ga je kao "dobrog, toplog i osjećajnog čovjeka".

Španski premijer Pedro Sanchez istakao je posvećenost pape Franje miru, socijalnoj pravdi i najugroženijima, dok se njemački kandidat za kancelara Friedrich Merz prisjetio čovjeka "vođenog poniznošću i vjerom u Božje milosrđe".

Holandski premijer Dick Schoof rekao je da je papa Franjo "čovjek iz naroda", koji je živio trezvenim životom i postao uzor mnogima, bez obzira na vjeru.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock istakla je papinu hrabrost u rješavanju društvenih i političkih pitanja, opisujući ga kao vođu koji je "izazvao svoju crkvu" i čija je poruka bila "za ovdje i sada".

Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani ponovio je to mišljenje, nazvavši Franju "velikim papom" i "prijateljem Italije", ističući njegovu brigu za stvaranje, milosrđe i bratstvo.

Poglavar Rimokatoličke crkve rođen je u Buenos Airesu 17. decembra 1936. od roditelja italijanskih imigranata.

Studirao je u Argentini i kasnije u Njemačkoj prije nego što je zaređen za jezuitskog svećenika 1969. godine.

Nastojao je reformirati vatikansku birokratiju, uhvatiti u koštac s korupcijom i riješiti neke od najhitnijih izazova crkve.

Iako je hvaljen zbog svoje poniznosti i posvećenosti socijalnoj pravdi, njegovo vodstvo je naišlo i na oštar otpor konzervativaca unutar crkve i šire.

Papa je u februaru primljen u bolnicu u Rimu sa bronhitisom, koji se razvio u obostranu upalu pluća. Otpušten je nakon 38 dana kako bi nastavio oporavak u svojoj vatikanskoj rezidenciji.