Krajnje desna stranka AfD pobijedila je u nedjelju na državnim izborima u istočnoj njemačkoj pokrajini Tiringiji s 30,5 posto glasova, prema izlaznim anketama, što je prva pobjeda te stranke na državnim izborima.
Gotovo pet miliona ljudi imalo je pravo glasa za nove državne parlamente u istočnim njemačkim pokrajinama Saskoj i Tiringiji.
U manjoj pokrajini Tiringiji, krajnje desni AfD ušao je u njemačku historiju s 30,5 posto glasova, dok je CDU desnog centra (EPP) osvojio 24,5 posto glasova, ispred nove lijeve populističke stranke BSW sa 16 posto.
Ljevičarska stranka sadašnjeg državnog premijera Boda Ramelowa — koji je do sada vladao u manjinskoj vladi sa socijaldemokratima i Zelenima — izgubila je više od polovice svog udjela glasova u usporedbi s prethodnim izborima 2019. godine, dosegnuvši samo 12,5 posto glasova ovoga puta.
U međuvremenu, SPD (S&D) kancelara Olafa Scholza osvojio je sedam posto, dok njihovi nacionalni koalicijski partneri, Zeleni i liberalni FDP, nisu uspjeli osvojiti dovoljno glasova da budu zastupljeni u sljedećem državnom parlamentu.
U Saskoj je CDU sadašnjeg državnog premijera Michaela Kretschmera odnio tijesnu pobjedu s 31,5 posto glasova, ispred AfD-a koji je osvojio 30 posto, javlja javni servis ARD.
BSW je također dosegao treće mjesto u Saskoj, osvojivši 12 posto glasova.
Kretschmer je do sada vladao u koaliciji sa Zelenima i SPD-om, koji su osvojili 5,5 posto, odnosno 8,5 posto, čime ušli u sljedeći državni parlament.
Dvije države bile su dio bivše Njemačke Demokratske Republike (DDR) i 34 godine nakon ponovnog ujedinjenja još imaju niže nivoe bogatstva, plaća i BDP-a po glavi stanovnika od svojih zemljaka u Zapadnoj Njemačkoj.
Regionalni ogranci AfD-a u Saskoj i Tiringiji smatraju se posebno radikalnima, a domaće obavještajne službe obiju država smatraju ih "sigurno desničarskim ekstremistima".
U samoobavezivanju poznatom kao "vatrozid", sve druge stranke isključile su formiranje koalicije s AfD-om, iako i CDU i BSW nisu isključili glasovanje s AfD-om o određenim područjima politike.
Izbornim kampanjama dominirala su nacionalna, a ne regionalna pitanja, uključujući rat u Ukrajini i migracijsku politiku, posebno nakon islamističkog terorističkog napada u zapadnonjemačkom gradu Solingenu 23. augusta.