Nova runda razgovora glavnih pregovarača Beograda i Prištine u utorak u Bruxellesu novi je fijasko, ali za razliku od ostalih potpuno očekivan, pišu mediji u regiji.

Sastanci u Briselu uslijedili su nakon prošlosedmičnih odvojenih susreta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija s Lajčakom i šefom diplomatije EU Josepom Borrellijem, kada, međutim, nije došlo do trilateralnog sastanka.

Albin Kurti odbio je, naime, tripartitni sastanak s Aleksandrom Vučićem i nastavak dijaloga uvjetovao s tri nova zahtjeva.

Za glavnog pregovarača Beograda, direktora Kancelarije za Kosovo Petra Petkovića runda dijaloga u utorak je dokaz da Priština suštinski ne želi normalizaciju odnosa, a da joj je formiranje Zajednice srpskih općina, nedvosmislen uvjet SAD i EU "posljednja rupa na svirali", prenosi Kosovo online.

- Priština ubija dijalog - poručio je Petković nakon sastanka.

Ključni problem dijaloga za glavnog prištinskog pregovarača zamjenika predsjednika Kosova Besnika Bislimija je pak što je Petković isključivo inzistirao na usvajanju europskog nacrta ZSO.

- Jedina tačka dnevnog reda oko koje smo morali da napredujemo bila je rasprava o finalizaciji plana redoslijeda. Ali, Petkovića je zanimala samo jedna tačka koja je podrazumijevala usvajanje evropskog nacrta statuta Zajednice općina sa srpskom većinom - kazao je Bislimi nakon sastanka.

Šef europske diplomatije Josep Borrell je, sumirajući ne samo prošlu sedmicu već i svoj petogodišnji mandat u EU, rekao da su za proces dijaloga Beograda i Prištine potrebni hrabrost, vizija i politička volja.

On je prošle sedmice umjesto najavljenog tripartitnog sastanka Albina Kurtija i Aleksandra Vućića, na kraju dana izašao pred novinare konstatirajući da Kurti nije želio taj sastanak već je ispostavio tri nova uvjeta od kojih je ključan - međusobno priznanje.

Glasnogovornik Evropske unije Peter Stano je najavljujući sastanak glavnih pregovarača Beograda i Prištine Petra Petkovića i Besnika Bislimija za utorak objasnio da prioritet i agendu tog susreta određuje "najveća hitnost početka primjene Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa dvije strane".

- Tu nema nikakvog priznanja, ali bi, naravno, logična posljedica normalizacije bilo priznanje. Ali to je nešto daleko kasnije u procesu - također je ocijenio u najavi pregovora Stano.

Glavni evropski pregovarač, specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak je pak rekao da je "na stranama je da odrede šta znači normalizacija".