Naslijeđe Ursule von der Leyen kao predsjednice Evropske komisije ove sedmice dolazi na ozbiljan ispit, kada Sud pravde Evropske unije donese presudu o tajnim SMS porukama koje je razmjenjivala s direktorom farmaceutske kompanije Pfizer, s kojom je EU sklopila višemilijardni ugovor o nabavci vakcina, piše Politico.

Ova presuda, koja bi mogla imati odlučujući utjecaj na reputaciju Von der Leyen, bavi se pitanjem da li je Evropska komisija prekršila pravila o transparentnosti odbijanjem da objavi sadržaj poruka razmijenjenih s izvršnim direktorom Pfizera Albertom Bourlom.

U srijedu očekivana odluka u slučaju poznatom kao "Pfizergate" mogla bi imati dalekosežne posljedice po način na koji najviši zvaničnici EU komuniciraju i donose odluke iza zatvorenih vrata.

Također, mogla bi baciti sjenku na drugi petogodišnji mandat Von der Leyen, koji je tek započeo 1. decembra, dok se ona nastoji održati kao relevantna figura u eri jačanja nacionalističke retorike širom Unije.

Srž slučaja jeste da li se tekstualne poruke mogu smatrati službenim dokumentima i time podlijegati pravilima o dostupnosti javnosti. Dok brojni aktivisti i stručnjaci tvrde da bi takva komunikacija, kada se odnosi na javnu politiku, morala biti transparentna poput bilo kojeg drugog dokumenta, Komisija to osporava.

Cijeli slučaj je posebno osjetljiv za Von der Leyen jer je upravo ona lično odobrila najveći ugovor o vakcinama koji je EU ikada potpisala, vrijedan milijarde eura, a istovremeno predvodi instituciju zaduženu za provođenje zakona EU, uključujući principe transparentnosti i odgovornosti.

Ako Sud odluči protiv nje, to bi moglo osnažiti kritičare koji je već optužuju za koncentraciju moći i povlačenje iz zelenih politika. Bila bi to i ozbiljna politička blamaža, s obzirom da je von der Leyen tek nedavno, na početku novog mandata, obećala da će se zalagati za veći stepen transparentnosti i odgovornog upravljanja.

- Presuda bi mogla označiti prekretnicu za transparentnost u EU - izjavila je Shari Hinds iz Transparency Internationala i dodala:

 - Kada su u pitanju ključne odluke, posebno one koje se tiču javnog zdravlja, tajnovitost treba izbjegavati.

Slučaj je pokrenuo The New York Times i bivši šef njihovog biroa u Briselu, nakon što je Komisija 2022. odbila da objavi poruke. Postojanje tih poruka otkriveno je još u aprilu 2021. u intervjuu za NYT, kada je Bourla opisao kako su njegovi razgovori s von der Leyen "izgradili duboko povjerenje" i omogućili sklapanje ugovora.

Taj dogovor, zaključen u maju 2021, uključivao je obavezu EU da kupi do 1,8 milijardi doza Pfizer-BioNTech vakcina, od čega je 900 miliona unaprijed kupljeno, uz opciju narudžbe još 900 miliona za 2022. i 2023.

Evropski ombudsman je 2022. zaključio da je Komisija počinila administrativni propust time što nije tražila sporne poruke.

Ombudsmankinja Emily O’Reilly tada je rekla da je to "poziv na buđenje" za institucije EU, naglasivši da je transparentnost nazadovala u eri Von der Leyen.

Kritikovala je i njeno odsustvo s jedinog sudskog ročišta u ovom slučaju, poručivši da je "slon koji nije bio u prostoriji" upravo ona, osoba koja je mogla razjasniti sve okolnosti, ali nije bila prisutna.

Evropska komisija je u izjavi za Politico priznala da su poruke razmijenjene s Bourlom, ali tvrdi da to ne znači da su pregovori o ugovoru vođeni tim putem. Dodaju da "transparentnost ostaje prioritet" te da je u proteklim godinama ostvaren napredak u pogledu otvorenosti i odgovornosti.

Sudije su već ranije presudile protiv Komisije u vezi s redigovanjem dijelova ugovora o vakcinama, koje je Komisija pravdala zaštitom privatnosti osoblja i komercijalnih interesa firmi. Na novembarskom ročištu u Luksemburgu, sudije su pokazale skepticizam prema Komisijinom odbijanju da objavi poruke. Komisijini advokati su tada prvi put otvoreno priznali da poruke postoje, što je izazvalo smijeh u sudnici i dodatnu nelagodu.

Sudije su, između ostalog, ispitivale: da li je Komisija pitala von der Leyen direktno? Jesu li provjerili njen telefon, račune, uređaje? Odgovora nije bilo.

Jedan od sudija, José Martín y Pérez de Nanclares, rekao je da Komisija nije pokazala "adekvatne i savjesne mjere" kako bi objasnila zašto ne mogu podijeliti poruke. Advokatica New York Timesa Bondine Kloostra ocijenila je da je bilo "razočaravajuće koliko je predstavnik Komisije bio nespreman".

Pritisak na Von der Leyen ne dolazi samo iz ovog slučaja. Evropska kancelarija javnog tužioca (EPPO), zadužena za istrage finansijskog kriminala koji pogađa budžet EU, potvrdila je da vodi istragu o načinu na koji je Komisija upravljala nabavkama vakcina.

U martu je šefica EPPO-a Laura Codruța Kövesi potvrdila da su već ispitani pojedini zvaničnici Komisije. EPPO nije iznosio više detalja, pozivajući se na činjenicu da je istraga u toku.