Takozvani "roj zemljotresa" na Santoriniju posljednjih sedmica izazvao je paniku među stanovnicima otoka i turistima koji su se tamo zatekli.

Više od 11.000 ljudi napustilo je otok zbog uzastopnih zemljotresa, a vlasti su počele poduzimati dodatne sigurnosne mjere zbog mogućnosti jačeg zemljotresa.

Podsjetimo, grčka vlada proglasila je vanredno stanje na otoku Santoriniju, koji zemljotresi pogađaju više puta dnevno, ponekad u razmacima od samo nekoliko minuta.

"Roj zemljotresa" osjeti se i na drugim obližnjim egejskim otocima. Sve je počelo krajem januara nizom vrlo slabih zemljotresa (slabijih od magnitude 3), koji su bili jedva primjetni. No, početkom februara seizmička aktivnost se pojačala, zemljotresi su postali jači i učestaliji.

U posljednje dvije sedmice zabilježeno je nekoliko hiljada zemljotresa, od kojih je čak 30 dnevno imalo magnitudu veću od 4.0. Većina ih se dogodila na dubini manjoj od 10 kilometara, što znači da su ih ljudi na otocima osjetili prilično snažno.

Jači zemljotresi uzrokovali su odrone stijena na obalnim liticama i manju štetu na zgradama. Najjači zemljotres dosad, magnitude 5.1, pogodio je regiju 6. februara. Osjetio se i u Atini, na Kreti te u dijelovima Turske udaljenim više od 240 kilometara.

Santorini, inače jedno od najposjećenijih turističkih odredišta na svijetu, gotovo je prazan. U posljednjih sedam dana otok je napustilo oko 11.000 ljudi, uključujući turiste i lokalno stanovništvo. Mnogi strahuju da bi seizmička aktivnost mogla biti uvod u vulkansku erupciju.

Grčka je jedna od seizmički najaktivnijih regija u Evropi, pa česti zemljotresi nisu neobični.

Trenutna seizmička aktivnost smještena je blizu Anidrosa, nenaseljenog otočića oko 30 kilometara sjeveroistočno od Santorinija. To područje nalazi se unutar vulkanskog luka helenske subdukcijske zone, gdje se afrička tektonska ploča polako podvlači ispod euroazijske ploču (ili, konkretno, egejske mikroploče).

U toj regiji postoje brojne tektonske pukotine - rasjedi - na kojima se često događaju zemljotresi.

Santorini je vulkanska kaldera, nastala tokom posljednjih 180.000 godina, a posljednja erupcija dogodila se 1950-ih. Zemljotresi mogu biti povezani s vulkanskom aktivnošću, odnosno kretanjem magme ispod površine.

Međutim, trenutna seizmička aktivnost nije smještena ispod Santorinija, a lokalni stručnjaci zasad nisu primijetili znakove da bi ovi zemljotresi mogli biti uvod u novu erupciju. Izgleda da su povezani s tektonskim rasjedima između Santorinija i otoka Amorgos.

Ovo nije prvi put da su zemljotresi pogodili to područje. Godine 1956. snažan zemljotres magnitude 7.8 izazvao je razoran tsunami. Samo nekoliko sati kasnije uslijedio je naknadni zemljotres magnitude 7.2. Više od 53 ljudi tada je poginulo, a stotine su bile povrijeđene u seriji zemljotresa, naknadnih udara i u tsunamiju.

Tačan ishod trenutne seizmičke aktivnosti kod Santorinija nije moguće predvidjeti. Globalna statistika pokazuje da samo oko 5 posto zemljotresa prethodi jačem zemljotresu.

Međutim, i dalje postoji mogućnost da bi jači i potencijalno razorniji zemljotres mogao pogoditi to područje u bliskoj budućnosti. Iako su "rojevi zemljotresa" obično povezani s nižim magnitudama, mogu trajati danima, sedmicama ili čak mjesecima. Često se smiruju, pa zatim ponovno intenziviraju, što dodatno uznemirava stanovništvo.