Smrti od vrućina u Evropi mogle bi se utrostručiti do kraja stoljeća, s najvećim porastom u zemljama južne Evrope poput Italije, Grčke i Španije, pokazalo je najnovije istraživanje, a prenosi The Guardian.

Hladnoća ubija više ljudi nego vrućina u Evropi, a neki tvrde da će klimatske promjene biti od koristi društvu smanjenjem tih smrti.

Ipak, studija objavljena u časopisu Lancet Public Health, otkrila je da će broj smrtnih slučajeva zbog vrućina značajno porasti zbog sve ekstremnijih vremenskih uvjeta i osjetljivosti ljudi, prvenstveno starijih osoba na visoke temperature.

Ako globalno zagrijavanje dosegne katastrofalan porast od tri stepena Celzijusa ili više, porast smrti od vrućine uveliko će nadmašiti pad smrti od hladnoće.

Istraživači su kazali da rezultati sugeriraju kako bi klimatske promjene mogle predstavljati "izazov bez presedana" za javne zdravstvene sisteme, naročito tokom toplinskih valova.

- Očekuje se mnogo više smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom kako se klima zagrijava i stanovništvo stari, dok se smrtnost od hladnoće tek neznatno smanjuje - rekao je David García-León iz Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije, koautor studije.

Smrti zbog vrućina mogle bi ubiti 129.000 ljudi godišnje ako temperature poraste za tri stepena iznad predindustrijskih nivoa.

Danas broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Evropi iznosi 44.000.

No godišnji broj smrtnih slučajeva od hladnoće i vrućine u Evropi mogao bi porasti sa 407.000 danas na 450.000 2100. godine, čak i ako svjetski čelnici postignu svoj cilj globalnog zatopljenja s porastom od 1.5 stepeni Celzijusa, pokazalo je istraživanje.

Predviđa se da će se broj smrtnih slučajeva od vrućina i hladnoća povećati za 13.5 posto ako se planeta zagrije na tri stepena Celzijusa više, što mnogi naučnici smatraju nivoom klimatskog sloma.

To bi dovelo do dodatnih 55.000 smrtnih slučajeva.

Većina umrlih bi u tom slučaju bili stariji od 85 godina.