Donald Trump razmatra povlačenje američkih trupa iz Njemačke i njihovo ponovno raspoređivanje u istočnu Evropu, otkriva The Telegraph.

Trump razmišlja o povlačenju oko 35.000 aktivnog osoblja iz Njemačke u potezu koji bi dodatno pogoršao odnose SAD-a i Evrope.

Američki predsjednik, koji je ranije upozoravao da se Evropa mora više posvetiti svojim odbrambenim sposobnostima, postaje sve više frustriran što kontinent "gura rat", rekli su izvori bliski administraciji.

Oko 160.000 aktivnih djelatnika stacionirano je izvan Sjedinjenih Država, od kojih je velika količina u Njemačkoj.

- Trump je ljut što se čini da Evropa gura prema ratu - rekao je izvor blizak Bijeloj kući.

Brian Hughes, američki glasnogovornik za nacionalnu sigurnost, rekao je:

- Iako nikakva konkretna objava nije neizbježna, američka vojska uvijek razmatra preraspoređivanje trupa diljem svijeta kako bi se najbolje suočila s trenutnim prijetnjama našim interesima.

Telegraph doznaje da Trump razmatra preraspodjelu trupa iz Njemačke u Mađarsku, koja je zadržala bliske odnose s Rusijom.

Na vanrednom summitu EU-a u Briselu u četvrtak, Viktor Orban, mađarski premijer, stavio je veto na obavezu jačanja podrške Ukrajini koju su potpisale sve ostale države članice.

Orban održava relativno blizak odnos s Rusijom, često se protiveći sankcijama EU-a Moskvi.

Rečeno je da Trump razmatra premještanje nekih američkih trupa u Evropi tako da se fokusiraju na zemlje NATO-a koje su povećale svoje izdatke za odbranu kako bi ispunile ciljeve BDP-a.

To je dio planova administracije da preinači angažman NATO-a na način da favorizira zemlje članice s većom potrošnjom za odbranu.

Trump je više puta kritizirao zemlje NATO-a zbog neispunjavanja trenutnog cilja potrošnje od dva posto, tvrdeći da ta razlika nepravedno opterećuje Sjedinjene Države.

U četvrtak je sugerirao da SAD možda neće braniti saveznike iz NATO-a koji ne ispunjavaju njegove ciljeve potrošnje kao dio velikog preokreta u savezu.

Obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu, rekao je:

- Kada sam došao u NATO, kada sam prvi put imao prvi sastanak, primijetio sam da ljudi uopće ne plaćaju račune i rekao sam da pričekam do drugog sastanka. I jesam. Spomenuo sam to, i rekao sam, "ako ne platite svoje račune, mi nećemo sudjelovati. Nećemo vas štititi".

Tokom svog prvog mandata, Trump je naredio povlačenje gotovo 12.000 vojnika iz Njemačke, gdje su SAD imale nekoliko velikih vojnih objekata uključujući zračnu bazu Ramstein, sjedište američko evropske komande.

No taj je potez zaustavio Joe Biden usred širokih kritika Kongresa.

Ranije ove sedmice, dvije političke stranke za koje se očekuje da će formirati sljedeću njemačku vladu složile su se ublažiti ustavna ograničenja zemlje na zaduživanje, omogućujući jedan trilion eura (1,08 triliona dolara) u potrošnji za odbranu i infrastrukturu.

To je velika promjena u njemačkoj političkoj kulturi nesklonoj dugu, koja odbacuje konvencionalnu ekonomsku mudrost koja je dugo dominirala najvećom evropskom ekonomijom i jednom od najbogatijih zemalja svijeta.

Strahovi da će SAD povući svoje trupe s kontinenta kuljaju već neko vrijeme.

Uoči Münchenske sigurnosne konferencije, voditelj Christoph Heusgen rekao je:

- SAD će vjerovatno najaviti masovno povlačenje američkih vojnika iz Evrope.

JD Vance, potpredsjednik SAD-a, iznio je ideju da bi Amerika mogla preispitati svoje vojno prisustvo u Njemačkoj, povezujući stalne američke odbrambene obaveze sa stajalištem Berlina o slobodi govora.

Govoreći na Conservative Political Action Conference (CPAC) u Washingtonu prošlog mjeseca, rekao je:

- Cjelokupnu odbranu Njemačke subvencioniraju američki porezni obveznici. Danas se u Njemačkoj nalaze hiljade i hiljade američkih vojnika. Mislite li da će američki porezni obveznici to podnijeti ako vas bace u zatvor u Njemačkoj zbog objave zlobnog tweeta? Naravno da neće.

U januaru je objavljeno da predsjednik želi smanjiti američki kontingent u Evropi za 20 posto i planira zatražiti "finansijski doprinos" za održavanje preostalih trupa.

Evropa, koja se dugo bojala da bi je Trump mogao ostaviti, pokrenula je u četvrtak jednodnevne hitne razgovore u pokušaju da ojača vlastitu sigurnost.

Dvadeset zemalja moglo bi se pridružiti planu Sir Keira Starmera da rasporedi mirovne trupe u Ukrajinu kao dio poslijeratnog rješenja.

Britanski dužnosnici rekli su da je skupina zemalja, sastavljena "uglavnom od evropskih partnera i partnera iz Commonwealtha", održala novu rundu razgovora o strategiji.

Britanija i Francuska predvode napore za formiranje takozvane "koalicije voljnih" spremne staviti čizme na zemlju kako bi podržale bilo kakav sporazum o okončanju trogodišnjeg rata između Rusije i Ukrajine.

Premijer i Emmanuel Macron, francuski predsjednik, razgovarali su u petak navečer kako bi "uporedili bilješke" o svom radu na postizanju trajnog mira u Ukrajini, saopćio je Downing Street.

U Briselu su evropski čelnici nastavili s podrškom Ukrajini unatoč mađarskom vetu.

- Postizanje "mira kroz snagu" zahtijeva da Ukrajina bude u najjačoj mogućoj poziciji, s ukrajinskim vlastitim robusnim vojnim i odbrambenim kapacitetima kao bitnom komponentom. Europska unija ostaje predana, u koordinaciji s partnerima i saveznicima istomišljenika, pružanju pojačane političke, finansijske, ekonomske, humanitarne, vojne i diplomatske podrške Ukrajini i njenom narodu - stoji u zajedničkoj izjavi.