Gradska uprava Zagreba još nije odgovorila na zahtjev nevladinih organizacija da jedan od trgova nosi naziv po 116 žrtva Ahmića, čija će se godišnjica stradanja obilježiti danas i u ovom gradu.

Inicijativa za imenovanje trga po ahmićkim žrtvama potekla je od nevladinih organizacija, a ima za cilj suočavanje s prošlošću hrvatskog naroda s najvećim zločinom u bošnjačko-hrvatskom sukobu. Smatraju da bi trajni spomen na žrtve bio podsjetnik da se takvo zlo više nikada ne dogodi.

Ovo je treća godina kako od gradskih vlasti zahtijevaju imenovanje trga po ahmićkim žrtvama.

Vesna Teršelić iz nevladine organizacije "Documenta" iz Zagreba smatra da je "vrlo važno osvještavati javnost u Zagrebu i Hrvatskoj jer je zločin počinjen od pripadnika HVO-a i Hrvatske vojske", u vrijeme kada se osporavaju sudski utvrđene činjenice i glorifikuju ratni zločinci u Hrvatskoj.

- Zato nam je vrlo važno govoriti o ubijenima i iznijeti na trg imena svih ubijenih, kako bi prolaznici i oni koji će čitati medijske napise osvijestili da su ubijena mala djeca, žene i stariji. Naša je nada da će to ipak to pomaknuti klimu prema empatiji i da će ljudi sa saučešćem popratiti našu akciju i razmisliti kako bi se i sjećanje i pamćenje u Hrvatskoj moglo razvijati tako da uključi i te žrtve u Ahmićima - kaže Teršelić za Detektor.

Ona navodi da nemaju još nikakav odgovor iz Gradske uprave Zagreba, ali sumnja da će ga uskoro i dobiti jer se bliže izbori.

Imena svih stradalih žrtava će biti ispisana na baneru koji će biti postavljen na trgu, dok će prolaznicima biti dijeljeni informativni letci o ovom događaju, te će biti informisani o zahtjevu nevladinih organizacija za imenovanje jednog od trgova glavnog grada Hrvatske po ahmićkim žrtvama, pojasnio je Edvin Ćudić iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije "UDIK" iz Sarajeva.

- Imenovanje javnog prostora po ovim žrtvama nužno je zbog budućih generacija. Kao nauk o odgovornosti hrvatskog političkog i vojnog vrha u ratu protiv BiH. Kao prevencija budućim zločinima, ali i negiranju počinjenih. Prostor koji će služiti edukaciji mlađih naraštaja, antifašizmu i antimilitarizaciji društva. Bio bi to simboličan čin kojim bi Hrvatska pokazala kajanje zbog svoga učešća u bosanskom ratu - kaže Ćudić.

Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata "Rosa" iz Zagreba također kaže da su 4. aprila 2023. matičnom radnom tijelu Gradske skupštine poslali prijedlog za imenovanje trga po ahmićkim žrtvama, ali još nisu dobili nikakav zvaničan odgovor, iako su slali više urgencija. Dodaje da su neformalno saznali da se dosta čeka da se uđe u fond imena iz kojeg se imenuju javne površne na području grada Zagreba.

- Bitno je uvijek iznova naglašavati odgovornost Hrvatske za počinjene zločine i naglasiti ocjenu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju jer Hrvatska uporno nastavlja istu politiku, samo drugim sredstvima. Negiranjem svoje odgovornosti i, da tako kažem, tih pretenzija u odnosu na BiH – nastavlja se ta politika koja ima kontinuitet od rata - navodi Pamukovć.

Iz gradskih vlasti Zagreba nisu odgovorili na upit novinara Detektora o imenovanju jednog trga po žrtvama zločina u Ahmićima.

Ćudić smatra da će - dok god hrvatska prijestolnica bude ignorisala apel za imenovanje trga po ahmićkim žrtvama - to biti dokaz da ne postoji interes za iskreno suočavanje s prošlošću i očuvanje dobrosusjedskih odnosa sa svim narodima u BiH.

Prema Detektorovoj Bazi sudski utvrđenih činjenica, u Ahmićima su 16. aprila 1993. godine pripadnici HVO-a ubili više od 100 civila. Haškim presudama je utvrđeno da je u samo nekoliko sati pobijeno otprilike 116 stanovnika Ahmića, seoceta u srednjoj Bosni, uključujući i žene i djecu, a njih otprilike 24 ranjeno. Uništeno je 169 kuća i dvije džamije, a nije se radilo o borbenoj operaciji. Neke od haških presuda navode da je sukob između Armije BiH i HVO-a bio međunarodnog karaktera.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je osudio Darija Kordića na 25 godina zatvora zbog zločina počinjenih u srednjoj Bosni koji uključuju i Ahmiće, Miroslava Bralu na 20, dok je Vladimir Šantić osuđen na 18, a Drago Josipović na 12 godina zatvora. Sud Bosne i Hercegovine je zbog zločina u Ahmićima osudio Paška Ljubičića na deset godina.