Kulturna baština

Članice Udruženja

Objavljeno: 12.01.2019. u 21:01 Autor: A. S.

Godinama čekamo u nadi da će nadležne službe preuzeti odgovornost i pozvati naše žene da dokažemo da možemo biti u društvu najvećih svjetskih kulturnih vrijednosti koje su već stavljene pod zaštitu UNESCO-a, kaže Azemina Ahmedbegović, predsjednica Udruženja

Udruženje je osnovano 2006. godine sa ciljem zaštite tradicionalne rukotvorine - keranja

Čipka-kera, kao neprolazna i neprocjenjiva umjetnička vrijednost u Bosni i Hercegovini u izvornom obliku zadržala se samo u gračaničkom kraju, a opstaje zahvaljujći radu vrijednih entuzijasta okupljenih u Udruženje "Gračaničko keranje".

Udruženje je osnovano 2006. godine sa ciljem zaštite tradicionalne rukotvorine - keranja - kao jednog od najstarijih zanata na području općine Gračanica, ali i u cijeloj našoj zemlji.

Prozračan, šupljikav, pomalo krhak ručni rad, nazvan čipka, proizvod je, najčešće ženskih ruku, rađen na našim prostorima, godinama oblikovan maštom i vještinom bosanskih žena.

Ahmedbegović: Prioritet nam je da privučemo što više mladih žena i djevojaka

Keranje se, kaže Azemina Ahmedbegović, predsjednica Udruženja, u gračaničkom kraju uvijek prenosilo s koljena na koljeno.

- Kera-čipka izrađuje se od pamučnog konca, a nastaje uz pomoć tanke šivaće igle. Naše nene i majke učile su svoje kćerke i unuke vještinama keranja, što je doprinijelo tome da se i danas zadržalo najviše baš u Gračanici, poznatoj - čaršiji od posla – govori Azemina.

Za izradu samo jednog stolnjaka, dugog metar, potrebno je najmanje dva mjeseca. Najduži kojeg su izradile članice ovog Udruženja imao je četiri metra, a radile su ga dvije Gračanike čak 12 mjeseci. Ahmedbegović nam otkriva da je završio kao poklon kod jedne porodice u Dubaiju.

- Izrada, ali i cijena nekog predmeta zavisi od mustre, debljine konca i veličine. Primjera radi, stolnjak za sto u dnevnom boravku, dug metar, košta oko 400 KM. To možda nekome zvuči puno, ali na taj stolnjak utrošeni su sati predanog i vrlo zahtjevnog posla, jer keranje ne trpi ni najmanju grešku, koja se odmah vidi. Ne možete se ispraviti, kao kod nekih drugih tehnika ručnog rada, a predmet sa greškom gubi na kvaliteti - objašnjava nam.

Za članice Udruženja "Gračaničko keranje" 2009.  godine čuo je cijeli svijet, kada su dizajnirale i svojim rukama iskerale čuveni "Srebrenički cvijet", koji je postao općeprihvaćeni simbol sjećanja na srebreničku tragediju u julu 1995. godine.

- Ideja je bila da se cvijet radi ručnom izradom keranjem-heklanjem sa pamučnim koncem i da bude u bijeloj boji koja simbolizira nevino stradanje ljudi, dok zelena simbolizira nadu da se genocid nikada više ne ponovi. Jedanaest latica simbolizira 11. juli - Dan sjećanja na žrtve Srebrenice. Prvi cvijet uradila je naša članica Jasmina Čamdić. U želji da se cvijet prihvati i postane simbol borbe protiv genocida i da se žrtve nikada ne zaborave, 2010. uradile smo 14.000 cvjetova i podijelile u svim gradovima BiH i inostranstvu. Iste godine 800 cvjetove uručile smo i članovima Evropskog parlamenta – kaže Ahmedbegović.

Jedan od najvažnijih zadataka članica Udruženja je da uz promociju i podršku drušva ovaj ručni rad zaštiti kao značajan zanat.

- Pokrenule smo postupak dokaza zaštite keranja, a certifikat, na koji smo ponosne, dobile smo 2010. godine u Institutu intelektualnog vlasništva u Mostaru. Tada je naime, prvi put u našoj zemlji, geografskom oznakom, zaštićen proizvod - gračaničke kere - ističe Ahmedbegović.

Posnosne su Gračanke i na priznanje - Zlatna plaketa - koju su dobile od svoje Općine za očuvanje kulturne baštine ovog kraja:

- Puno je još priznanja i pohvala koje su naše žene dobijale na mnogim festivalima i sajmovima na kojima smo učestvovale. Od samog osnivanja prioritet nam je da privučemo što više mladih, kako bismo im prenijeli vještine keranja i tako očuvale kulturnu tradiciju. Rezultat tih napora je da danas imamo puno mladih žena i djevojaka koje su naučile kerati, pa čak i onih koje ovom tehnikom izrađuju nakit i suvenire.

No, gračaničko keranje, po svojoj ljepoti, zaslužuje, jednoglasne su članice Udruženja, da se nađe i na listi svjetske kulturne baštine UNESCO - a.

- Još smo na listi čekanja, zajedno sa mnogim drugim vrijednim zahtjevima iz naše zemlje. Godinama čekamo u nadi da će nadležne službe preuzeti odgovornost i pozvati naše žene da dokažemo da možemo biti u društvu najvećih svjetskih kulturnih vrijednosti koje su već stavljene pod zaštitu UNESCO-a - naglasila je Ahmedbegović.

 

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]