open-navfaktor-logo
search
INFOGRAFIKA
19 godina postojanja turske AK Partije: Niz reformi i izbornih uspjeha
Stranka pravde i razvoja (AK Parti), koja se na turskoj političkoj sceni pojavila 2001. godine pod vodstvom Recepa Tayyipa Erdogana, uprkos raznim preprekama iza sebe je ostavila blizu dvije decenije protkane značajnim reformama i izbornim uspjesima.
14.08.2020. u 10:33
get url
text

Nakon što je 14. augusta 2001. godine izašla na političku scenu pod imenom Stranka pravde i razvoja (AK Parti), u posljednjih 18 godina uspjela je da bude prva stranka na svim izborima. Na svojim prvim općim izborima, AK Parti je 3. novembra 2002. godine preuzela vlast, a tokom svog političkog puta na koji je izašla s parolom "Ništa neće biti kao prije", dala je četiri premijera i dva predsjednika.

U periodu dok je obnašao funkciju gradonačelnika Istanbula, aktuelni predsjednik Erdogan je 1999. godine osuđen na 10 mjeseci zatvora zbog čitanja pjesme "Vojnička molitva", autora Ziye Gokalpa 12. decembra 1997. godine, na skupu u turskom gradu Siirtu. Iako je njegova partija pobijedila na izborima i ostvarila uspjeh da samostalno formira vlast, Erdogan je zbog zatvorske kazne imao zabranu političkog djelovanja i nije uspio postati premijer.

AK Parti je potom na izborima 3. novembra osvojila 34,28 posto glasova, a funkcija premijera je pripala Abdullahu Gulu.

Izabran je za zastupnika iz Siirta

Nakon ukidanja političke zabrane amandmanom na član 312. Turskog kaznenog zakona, Erdogan je izabran za zastupnika u turskom parlamentu na obnovljenim izborima ispred grada Siirta, gdje je pročitao pjesmu koja je dovela do njegove osude 8. marta 2003. godine.

Tri dana kasnije, 58. Vlada Republike Turske 11. marta 2003. podnosi ostavku a 10. predsjednik Republike Turske Ahmet Necdet Sezer imenuje Erdogana mandatarom za formiranje nove vlade. Erdogan tako 15. marta 2003. godine formira 59. Vladu Republike Turske i preuzima funkciju premijera.

Uspjeh i na lokalnim izborima

AK Parti potom postaje prva stranka i na lokalnim izborima 2004. godine, sa 41,7 posto osvojenih glasova. Na prvim lokalnim izborima na koje je ušla, pobijedila je u 1.950 općina, od kojih su 11 bile veliki gradovi.

Potom su uslijedili opći izbori 2007. godine na kojima AK Parti uspjeva iznijeti zastupnike u svih 80 turskih gradova, izuzev grada Tuncelija, te ponovo samostalno formira tursku vladu. Glasanjem u parlamentu 28. augusta 2007. godine, jedan od osnivača stranke Abdullah Gul postaje 11. predsjednik Republike Turske. 

AK parti je zavidan uspjeh ponovila je i na lokalnim izborima 2009. godine, potom i na referendumu iz 2010. godine koji se odnosi na promjene Ustava iz 1982. godine, a stranka je dobila podršku od 57,88 posto glasova. Uslijedio je i uspjeh na općima izborima 2011. godine.

Promjena na čelu AK Parti

AK Parti pod vodstvom Erdogan izlazi na posljednje lokalne izbore 2014. godine te osvaja 45,60 posto glasova. Erdogan na izborima 10. augusta 2014. godine postaje 12. predsjednik Republike Turske i prvi predsjednik u historiji izabran direktno voljom naroda. Stranka nakon toga nastavlja svoj put na čelu s Ahmetom Davutogluom, zastupnikom iz grada Konya.

Na svoj prvi ispit pod predsjedavanjem Ahmeta Davutoglua AK Parti izlazi na izborima 7. juna 2015. godine, a nakon toga i na prijevremene izbore 1. novembra 2015. godine. Erdogan potom Davutoglua imenuje mandatarom za formiranje 64. Vlade Republike Turske.

Do promjene na čelu AK Parti ponovo dolazi 22. maja 2016. godine, kada Binali Yildirim, saradnik Erdogana iz perioda obnašanja funkcije gradonačelnika Istanbula, preuzima čelo stranke, a potom postaje i 65. premijer Republike Turske. Tokom 18 godina vladavine u Turskoj, AK Parti je dala četiri premijera i dva predsjednika zemlje. Funkciju premijera obnašali su Abdullah Gul, Recep Tayyip Erdogan, Ahmet Davutoglu i Binali Yildirim, a funkciju predsjednika države Gul i Erdogan.

Osim toga, tokom svoje neprekidne 18-godišnje vladavine, AK parti je prošla kroz teške procese kao što su napad na Državno vijeće, Republički mitinzi, slučajevi zatvaranja stranke, neredi u Gezi parku te pokušaj puča 2016. godine koji je izvela teroristička organizacija FETO.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.