open-navfaktor-logo
search
Govorio za Mrežu
Abazović: Crna Gora ne bi podržala Dodikovu secesiju, Dejtonu je istekao rok trajanja
Crnogorski premijer Dritan Abazović je rekao da Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju najbolje moguće odnose te je naglasio da Podgorica ne bi podržala secesiju Republike Srpske. 
11.04.2023. u 23:26
get url
text

U intervjuu za Mrežu Abazović je izjavio kako smatra da nova Crna Gora neće biti srpska država novog predsjednika Jakova Milatovića.

- Ljudi u BiH, ima takvih ljudi i na Kosovu, misle da nema Đukanovića, ode Crna Gora. Nije Đukanović Crna Gora. Šta se desilo od 2020. godine do danas, šta je to promijenjeno? Ništa. Da li je Crna Gora promijenila ime, zastavu, da li je izašla iz NATO-a, da li je povukla priznanje Kosova? Pa šta onda srpska država zato što je dobio neko drugi. I zato što neko želi da stvori percepciju da ako nema kriminalaca nema ni Crne Gore. Mi smo iz jednog drugog miljea. Kad je riječ o Crkvi, potpisivanjem temeljnog ugovora, kojeg sam lično potpisao i na šta sam posebno ponosan, mi smo uradili prvi put situaciju da je SPC ušla u ugovorni odnos sa državom, što 30 godina za vrijeme Đukanovića nije htjela da uradi - rekao je.

Abazović smatra da BiH i Crna Gora žele da idu u EU da bi imale veću saradnju i mobilnost.

- Mi ne možemo da promijenimo svoje susjede. Crna Gora se graniči sa državama sa kojima se graniči. BiH također. To je konstanta. Promjenjivo je kakve odnose imate sa svojim komšijama. Možete da budete u permanentnoj svađi, možete da nemate nikakve odnose, možete da dižete zidove na graničnim prelazima, možete da imate i odlične odnose. Ja biram ovo treće, uopće nemam strah od toga. Ja mislim da je cilj i BiH i Crne Gore da se svi nađemo u EU - rekao je, piše Federalna televizija.

Najbolji mogući odnosi BiH i Crne Gore

O odnosima BiH i Crne Gore naglašava da imaju najbolje moguće odnose.

- Mislim da je gospodin Milatović oko pitanja Srebrenice bio jasan i mislim da manji broj ljudi koji su njega možda podržali ima neku dilemu vezano za to pitanje. Što se tiče njega vjerujem da on tu dilemu nema, a što se tiče zvanične Crne Gore ona je nema ni u primisli. Dakle u Srebrenici je bio genocid i to je toliki fakat da ne treba bilo kakva šira interpretacija toga, da je bilo šta neko obrazlaže.

Siguran sam da će to tako i ostati kad je u pitanju zvaničlna komunikacija zvaničnika u Crnoj Gori. A šta ljudi pojedinačno misle, neki ljudi za koje tvrdim da su zaista u ogromnoj manjini, to vjerovatno dok balkanske prilike budu ovakve i dok se svi ne oslobodimo tih politika prošlosti, uvijek ćete nalaziti neke ljude koji će vjerovatno htjeti namjerno ili ne da takvu činjenicu poreknu - kazao je.

Na pitanje da li se kaje zbog svoje prošlogodišnje izjave u Srebrenici, je rekao:

- Zašto bih se kajao? Ja sam u Srebrenici rekao stvar koja je najljudskija moguća. Ne smatram da sam uvrijedio žrtve niti bilo koju racionalnu osobu. Zato što mi prije nego što smo ovo što jesmo, prije nego što smo Crnogorci, Albanci, Bošnjaci, prije nego što smo Kinezi, Nijemci, prije nego što smo muslimani, hrišćani, prije nego što smo ateisti, mi smo ljudi od krvi i mesa. I to je najinkluzivniji pristup koji postoji. I najčasniji i najdublji ljudski.

Mi svi smo ljudi i nas i Konvencija o genocidu i Konvencija o ljudskim pravima tretira kao ljudska bića. I ja sam rekao i ostajem pri tome. To je najinkluzivnija izjava ikada i davala je univerzalistički karakter, da je niko na svijetu ne bi mogao osporiti. Niko na svijetu, nigdje. To je univerzalni karakter. Što nekome smeta univerzalni karakter, to je druga stvar. Smeta mu iz političkih razloga, ne smeta mu iz drugih razloga.

Jer iz ljudskih razloga ovo ne može da zasmeta nikome. Politika stvara politiku genocida, ona se sprovodi kroz vojske, policije, kroz ljude koji su divlji, koji su neodgovorni. Ona se sprovodi kroz to i ja sam rekao da navijam da se nikad više politike genocida ne pojave na našim prostorima. Da se nigdje na svijetu ne pojave, I dao sam inkluzivnu izjavu koja podrazumijeva krajnju ljudskost i humanost. I stojim iza toga.

Novo vrijeme traži novi Ustav

Abazović ističe da je BiH stara evropska država i da nedaće karakteristične za posljednji historijski period, posljednjih deceniju, dvije, nije nešto što može da poremeti ono što je njena državnost od pamtivijeka.

- Lično mislim da je Dejtonu istekao rok trajanja i da novo vrijeme traži novi Ustav koji će da definiše kako će zemlja da izgleda, kako će da se organizuje unutar sebe i da učini sistem funkcionalnim. To je nešto što bih ja prijateljski i bratski volio da vidim u BiH. Da li je to moguće postići sa ovim političkim elitama - nije.

To je vaša unutrašnja stvar, mi vam želimo sve najbolje, ali po mom skromnom sudu ukoliko se bude nastavilo to će samo da opterećuje građane. Ja vjerujem da će neke možda nove generacije, ne mislim na mlađe ljude nego ljude koji imaju manje infekcije iz onoga što su bila ratna dešavanja, doprinijeti tome da se ubrizga neki novi duh u političkom smislu, u pozitivnom smislu i da će to dovesti do neophodnih promjena - kazao je.

Kaže da mu je žao što je u BiH ono što je bilo aktuelno 2004. godine aktuelno i 2023.

- Slično, u nekom možda drugom formatu. Tako je i sa Crnom Gorom bilo do 2020. Mislim da treba nešto da se promijeni. Mislim da Dodikove težnje za secesijom apsolutno ne bi dobile podršku u Crnoj Gori. Apsolutno mislim da ne bi - zaključio je.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.