Za Faktor je govorio kakva "sudbina" je zadesila njegov dramski komad "Kreketanje", koje je najemotivnije djelo koje je napisao, te gdje će biti postavljeno njegovo djelo koje govori o užasima srebreničkog genocida.

Vaš komad "Kreketanje" doživjet će i francuski prijevod, za koji će se pobrinuti Nicolas Raljević, koji je prevodio Krležu, Begovića, Držića... Da li je to uvertira u teatarsku predstavu Vašeg komada na sceni nekog francuskog pozorišta?

Volio bih povjerovati u to. Sjajna Mireille Robin je prevodila to što pišem, ali je sve ostalo na nivou knjige drama koja je izašla u Parizu. Bh. drama je siroče kod kuće, a kamoli da očekujemo kako će neko, u skladu sa običajima npr. srpske ili hrvatske kulture, pomoći da ta drama bude postavljena negdje u Evropi. Ponekad mi se čini da se kod nas dramski pisci kažnjavaju što su se usudili pisati drame.

Drama je prevedena i na engleski, švedski, njemački, slovenski... Čini se da Vaša pisana riječ ne poznaje jezičke barijere i da je Vaš stil pisanja i način razmišljanja podjednako razumljiv svima...

Posebno mi je drago što je "Kreketanje" objavljeno u Antologiji savremene bh. drame koju je na švedskom jeziku priredio vrijedni Izet Muratspahić. "Kreketanje" i ostali komadi iz knjige "Četiri i po drame" bi uskoro trebali izaći na njemačkom, engleskom i slovenskom jeziku. Radujem se tome, ali dramskom piscu je, ipak, najvažnije da to što piše vidi na sceni...

Predstavu "Kreketanje" prema Vašem dramskom tekstu izvodi Narodno pozorište iz Tuzle. Kritika je prepoznala njenu vrijednost, a onda su uslijedile i neke nagrade...

Ne sjećam se kada je neka predstava dobila toliko kompetentnih kritika iz regiona. Meni je posebno drago što je "Kreketanje" u režiji Aleša Kurta predstava s kojom je tuzlansko Narodno pozorište prvi put u svojoj dugoj historiji sudjelovalo na Sterijinom pozorju. Na Skupi Festu u Skoplju, koji je zbog užasne nesreće u Tetovu održan u posebnim uvjetima, "Kreketanje" je dobilo nagradu za najbolju predstavu. Na 40. Pozorišnim igrama u Jajcu, sjajni glumački ansambl je dobio nagradu za glumu, vrijedni dramaturg Kemal Bašić za dramaturgiju. Meni je čast što sam na tim jubilarnim pozorišnim igrama nagrađen za komad koji se bavi ljepotom i prokletstvom pozorišne igre. Počinje me zabavljati to što "Kreketanje" dobija i dimenziju angažirane predstave, u onom elementarnom smislu, kao predstava koja dovodi do akcije u vanjskom svijetu. Zabavno je to što ljudi koji više vole moć nego pozorište ne mogu sakriti da su zaboravili ili možda nikad nisu ni naučili, u pozorištu se smijati i sebi samima. Nekoliko ljudi se prepoznalo u mom liku koji se zove Talije i koji sebe predstavlja kao vlasnika i zaštitnika pozorišne umjetnosti, a to govori da se radi o predstavi koja se jednim dijelom otvorila prema totalitetu stvarnosti.

Osim ovog dramskog teksta, Vaš komad "Sarajevo Feeling" bi trebao biti postavljen na sceni SARTR-a. O čemu govori ovo dramsko djelo i zašto je važno da ga vidi domaća publika?

Taj komad je dijelom pisan na osnovu pisama koja su mi, od septembra 1990. do septembra 1991. godine, prijatelji slali dok sam bio u JNA. To je drama o jednoj generaciji koja ne vidi kako iz čina u čin dolazi rat koji će ih izbrisati. Komad je pun neke melankolične atmosfere i urbane mitologije Sarajeva s kraja 80-ih i početka 90-ih godina. Mislim da je to najemotivnije što sam napisao, radujem se postavci i iskreno se nadam da se rokovi više neće pomjerati. Sjajna crnogorska rediteljka Lidija Dedović bi s probama trebala početi u oktobru. Dobro je da će to režirati upravo ona jer sam siguran da će u onome što je priča o Sarajevu Lidija pronaći i univerzalna značenja o raspadu nekih vrijednosti.

Vaša drama "Priviđenja iz srebrenog vijeka" u kojoj govorite o užasima Srebrenice prevedena je na deset jezika, a taj komad će na teatarsku scenu postaviti Aleš Kurt, i to u Skoplju...

Sarajevski Preporod bi trebao objaviti knjigu sa svim prijevodima "Priviđenja", to je trebalo izaći još prošle godine povodom obilježavanja 25 godina od genocida u Srebrenici. Velika mi je čast što će u novootvorenoj zgradi Albanskog narodnog pozorišta u Skoplju moj komad biti jedan od prvih koji će se postaviti na toj sceni. Posebno se radujem što će to režirati Aleš Kurt jer svoj prvi komad sam i napisao nakon što nas je svojim predstavama "Stop mašina", "Pucanje duše", "Kad bi ovo bila predstava" Aleš uvjerio da pozorište kod nas ne mora biti ni jeftina melodrama ni jeftina komedija, već smijehom kroz suze može govoriti o svijetu u kojem živimo.