Američki historičar William Holt, koji se bavi pitanjima migracija i historijom kultura, u razgovoru za Anadoliju je istakao da ne postoji spremnost da se na globalnom nivou posveti veća pažnja istraživanju patnji i problema s kojima se suočavaju muslimani, zbog čega je Zapad okrivio za licemjerstvo.

"Ne žele prihvatiti činjenicu o patnjama koje su muslimani doživjeli. Na međunarodnom nivou ne žele da se bave patnjom i boli Turaka i muslimana. Više vole da tumače i objašnjavaju ono što se dešava kršćanima", kazao je ovaj historičar koji se trenutno nalazi u Turskoj.

Istakao je i kako je u svojoj posljednjoj knjizi "The Balkan Reconquista and Turkey's Forgotten Refugee Crisis" (Balkanska rekonkvista i zaboravljena izbjeglička kriza u Turskoj) pisao o problemima i poteškoćama s kojima se suočavao turski narod tokom rusko-turskog rata 1877.-1878.

U knjizi je također pisao o patnjama koje su doživjeli muslimani tokom prisilne seobe kao i o njihovom životu po dolasku u Istanbul, napominjući da te teme nisu dovoljno istražene u naučnim krugovima.

Naglasio je da neki jednostavno ne žele prihvatiti činjenicu o patnjama koje su muslimani doživjeli u to vrijeme, napominjući da su glavni razlozi tome orijentalizam, neprijateljstvo prema islamu i Turcima kao i snažni kršćanski lobiji na Zapadu, zbog čega se tadašnja dešavanja tumače jednostrano.

Istakao je da su prije oko 142 godine izbjeglice, koje su sa prostrora Balkana zbog ratova morale izbjeći u Istanbul, utočište pronašli u mnogim džamijama i medresama, uključujući i Aja Sofiju.

Ispričao je da je jedan mađarski slikar na jednoj od svojih slika preslikao životne sudbine tih izbjeglica.

"Na toj slici vidite izbjeglice unutar Aja Sofije. Tako je 1877. godine u Aja Sofiji oko 8-12 hiljada izbjeglica boravilo oko tri-četiri mjeseca. Te izbjeglice su bile mnogo bolesne. Na slici vidite razne životne sudbine tih ljudi. Vidite djecu, stare ljude, žene. Tu se pokušavaju ugrijati, kuhaju, tuguju. Činjenica da je Aja Sofija služila kao sklonište za izbjeglice je nešto iznenađujuće i važno", kazao je Holt.

Dotakao se i dešavanja iz 1915. godine, napominjući da Zapad drugačije posmatra ova dešavanja u vezi sa Armenima.

"Kada na Zapadu pričaju o ovim događajima tada kažu 'građanski rat' u situaciji kada su muslimani žrtve, a kada su kršćani onda to nazivaju genocidom", rekao je američki historičar koji je postdiplomske studije završio na Univerzitetu u Utahu.