Antički grad

Anavarza, mjesto gdje je nastala prva dvosmjerna ulica na svijetu

Objavljeno: 24.01.2019. u 14:47 Autor: M. Ču.

U antičkom gradu Anavarza postoje kulturni tragovi različitih civilizacija iz helenističkog, rimskog, bizantskog i osmanskog perioda

Anavarza je 525. godine doživjela veliku tragediju, pogođena je zemljotresom, a obnovio ju je car Justinijan

Malo koja zemlja na svijetu se može pohvaliti kulturno-historijskim naslijeđem kao Turska. Doslovno sve civilizacije prošle su ovom zemljom i ostavile tragove- spomenike kojim se danas divi cijeli svijet. Skoro svaki ćošak Turske priča svoju priču, a mi smo proteklih dana imali čast da posjetimo jedan od njih- Anavarzu, antički grad u blizini sela Dilekkaya u gradu Adana.

Anavarza je poznata kao mjesto gdje je nastala prva cesta sa dvije trake na svijetu, a bila je postavljena na stubovima, i prostirala se na 2.700 metara. Od nje su danas, nažalost, ostale samo ruševine, pronađeno je 1.360 stubova, ali, u toku je restauracija, pričaju nam naši domaćini, koji vjeruju da će za nekoliko godina uspjeti dočarati barem dio onoga što je nekada bilo.

U antičkom gradu Anavarza postoje kulturni tragovi različitih civilizacija iz helenističkog, rimskog, bizantskog i osmanskog perioda.

- Praktično nemamo saznanja o historiji grada prije ere Rimskog carstva. Nazvana je Caesarea od strane cara Augusta, koji je posjetio grad, a zbog njega počelo je da se zove "Cesarea kod Anazarbusa". Anavarza nije pokazivala nikakvo značajno prisustvo tokom prva dva vijeka perioda Rimskog carstva i bila je zasjenjena Tarsusom, koji je preživio do današnjih dana, ali je izgubio većinu svojih historijskih spomenika- ističu naši domaćini.

Anavarza je 525. godine doživjela veliku tragediju, pogođena je zemljotresom, a obnovio ju je car Justinijan, kada je grad preimenovan u Justiniopolis. U 6. stoljeću, doživjela je drugu katastrofu u zemljotresu i pogođena je velikom epidemijom kuge. Kroz historiju, mijenjale su se mnoge vlasti, pa je Anavarza nekada bila i tampon zona između Arapa i Bizantijaca.

Ruševine koje su ostale kao trajni svjedoci, sastoje se od gradskog zida dužine 1500 metara sa 20 bastiona, četiri ulaza, ruševina kupatila i crkve. Tu su i pozorište i stadion izvan gradskih zidina, kameni grobovi, nekropole na zapadnoj strani grada, antički put koji je izgrađen odvajanjem stijenske mase i sakupljenih mozaika (mozaik boginje mora Thetas iz 3. st.), luk pobjede sa tri ulaza, koji je jedini primjer te vrste u regiji Adana i dvorac iz srednjeg vijeka na brdu koje se uzdiže kao otok u središte ravnice.

Oko pedesetak metara sjeveroistočno od stadiona, stijena je odvojena umjetnom pukotinom. Muslimani u regionu to smatraju rasjekom od Hz. Alija (prvi čovjek koji je primio islam, i koji je bio oženjen kćerkom Fatimom poslanika Muhammeda a.s.), a prema legendi on je izvadio svoj mač i napravio pukotinu u stijenama za sebe i za svog konja kada ga je progonio neprijatelj.

Ostavljajući tu legendu sa strane, pukotina se otvara kako bi se omogućio put koji je išao od Anazarbusa do Flaviopolisa i Hieropolisa - Kastabale tokom bizantijskog perioda. Prolaz je dug 250 metara, a njegova širina se mijenja između 4-15 metara. Sa obje strane puta stijene dosežu do 50 metara. Za putnike koji izlaze na sunce prema istoku od dubokih sjenki prolaza da bi vidjeli jedan od natpisa na licu visokih stijena prilično je sentimentalno iskustvo.

Anavarza je preživjela i jak zemljotres iz 1945. godine, ali je Arka pobjede uspjela da ostane stajati barem djelimično do naših dana. To je trokrilni prolaz sa šest korintskih kapitela od crnog granita na južnoj fasadi. S obje strane glavnog luka na sjevernoj fasadi nalaze se statue niše.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije