Kompanija ArcelorMittal Zenica (AMZ) spremna je za početak i besplatno dati čeličansku trosku za izgradnju nasipa na putevima u Bosni i Hercegovini, ali i u druge namjene u kojima se taj nusproizvod može koristiti, samo kako bi potakla njeno korištenje, najavio je direktor te kompanije Biju Nair.

On je kazao kako bi AMZ time imao manju deponiju, a da bi se njenom primjenom žaštitili prirodni resursi, odnosno ne bi bilo potrebe za tako velikom eksploatacijom kamena za te namjene. To bi u konačnici doprinijelo ljepšem prirodnom okruženju, jer pomenuti materijali, kazao je Biju, nisu štetni po okoliš.

- Ali, trebamo zajednički iznaći način kako da se oni bolje iskoriste. AMZ svake godine proizvodi 110.000 tona ili 40.000 kubnih metara čeličanske troske, koja može zamijeniti mnogo prirodnih resursa i minerala.

Možemo iskoristiti i trosku koja je već deponovana na odlagališta, napominje Biju. Dodao je kako su organiziranjem i konferencije na tu temu inicirali razgovor s nadležnim bh. institucijama kako bi sačuvali prirodne resurse.

- Naš je cilj da do kraja 2020. godine iskoristimo sve nusproizvode iz proizvodnje čelika. U junu ove godine iskoristili smo svu trosku proizvedenu na Visokoj peći, a do 2020. godine nećemo više imati ni pepela s Energetike.

I onda nam ostaje samo čeličanska troska, koja je veoma koristan nusproizvod i to se treba koristiti u BiH,  ističe Biju te dodao da imaju u toj namjeri podršku svih nadležnih agencija, a posebno se zahvaljuje Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH te Vanjsko-trgovinskoj komori BiH.

AMZ je, napominje Biju, doveo i stručnjake iz Evropske unije iz te oblasti kako bi pomogli u donošenju zakona iz te oblasti.

- U principu, zakoni BiH dozvoljavaju upotrebu nusproizvoda kako bi se zaštitili prirodni resursi. Siguran sam da nemamo nikakvih ograničenja, samo trebamo nastaviti s radom - kaže Biju te napominje kako u svijetu pa i u Zenici imaju dobre primjere korištenja čeličanske troske.

- Već imate dosta cesta u Zenici koje su izgrađene od čeličanske i troske s visoke peći. Dakle, mi to, samo, moramo malo proširiti u količini. Ali, moramo imati zajednički pristup. To je samo pitanje da sjednemo i zajedno pronađemo nove inicijative za budućnost - ističe Biju.

Napominje kako nije potrebno trosku koristiti za izgradnju autoputeva, jer još ne postoji zakonski okvir ni u EU, ali da se, umjesto u tako velikim infrastrukturnim projektima, može koristiti u izgradnji manjih puteva.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma FBiH, najavila je šefica Odsjeka za očuvanje biodiverziteta Zineka Mujaković, spremno je podržati tu inicijativu pa i dijelom platiti potrebne studije istraživanja.

- Veoma sam zadovoljna da možemo pratiti uspjehe i pozitivne primjere iz EU, konkretno Njemačke. Zadovoljstvo mi je što je misije CO2 smanjuju uduplo, s tim da samnjujemo i degradaciju zemljišta, jer eksplatacijom kamena ostaju napušteni kamenolomi - kazala je Mujaković.

Ističe da je ta inicijativa nešto novo za BiH, ali i za EU, koja također još nije donijela sve zakone iz te oblasti, a sa čijom će zakonskom regulativom biti usklađena i regulativa entiteta FBiH te države BiH.

Visokopećna troska, ističe Thomas Merkel iz FehS instituta iz Njemačke, u toj se zemlji već stotinjak godina koristi za proizvodnju cementa i poljoprivrednih gnojiva, dok je za čeličansku trosku kazao kako se pokazala postojanijom od prirodnih materijala.

- Dovoljno je da vam kažem da je iskorištenost ove troske u Njemačkoj 95 posto, što nam govori da se koristi u velikim infrastrukturnim projektima - izgradnji autoputeva i nasipa za željezničke pruge - naveo je.