open-navfaktor-logo
search
Tužbe za klevetu
Članovi VSTV-a "discipliniraju" medije: Afere im uzrokuju "duševnu bol" vrijednu nekoliko hiljada KM
Naročito su sklone tuženju medija, čije izvještavanje im nije baš po volji, potpredsjednice VSTV-a Jadranka Lokmić-Misirača i Ružica Jukić
16.06.2019. u 07:50
get url
text

Članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, isti oni koji su danas u fokusu javnosti zbog aktuelnih afera i koje ista ta javnost već godinama dovodi u vezu sa svim anomalijama domaćeg pravosuđa, ne vole baš da se mediji kritički osvrću na njihov rad. Oni koji se to usude, bit će tuženi, a "duševnu bol" koju takvim izvještavanjem nanose članovima VSTV-a procijenit će, a usput i konvertovati tu bol u konvertibilne marke, nosioci pravosudnih funkcija o čijim karijerama odlučuju upravo ti članovi VSTV-a.

Naročito su sklone tuženju medija, čije izvještavanje im nije baš po volji, potpredsjednice VSTV-a Jadranka Lokmić-Misirača i Ružica Jukić. Samo pred Općinskim sudom u Sarajevu su zamjenice predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, glavne zvijezde aktuelne afere "Potkivanje", u posljednjih nekoliko godina podigle sedam tužbi zbog navodnih kleveta.

Lokmić-Misirača je, prema podacima Općinskog suda u Sarajevu, podigla četiri tužbe, a Jukić jednu manje. Presude u tim predmetima donose sudije čije su karijere u rukama upravo Lokmić-Misirače i Jukić te njihovih kolega iz VSTV-a, što, u najmanju ruku, dovodi u pitanje objektivnost donosioca presuda i njihovu pravičnost, a učestala praksa podnošenja tužbi, uzimajući u obzir postojeću situaciju, predstavlja eklatantan primjer pritiska na medije, ograničavanja njihove slobode i zaustavljanja ili ozbiljnog ugrožavanja otvorene rasprave o pitanjima od javnog interesa.

Ne radi se o subjektivnoj ocjeni predstavnika medija koji su nanijeli "duševnu bol" članicama VSTV-a već stavu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu iz presude donesene 8. novembra 2018. godine u predmetu "Narodni list d.d. v. Hrvatska".

Obavezujući vlasnika ovog zadarskog sedmičnika da sudiji Borisu Babiću isplati naknadu štete od 50.000 kuna, hrvatski sudovi su, ocijenio je Evropski sud za ljudska prava, povrijedili član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja garantira slobodu izražavanja. Republici Hrvatskoj je naloženo da izdavaču Narodnog lista isplati 5.000 eura.

Sudiji Babiću su hrvatski sudovi dosudili odštetu od 50.000 kuna zbog priloga pod naslovom "Suca Babića treba prikovati na stup srama", u kojem se navodi da je Babić djelovao protivno Kodeksu sudijske etike zbog potencijalnog sukoba interesa. Hrvatski sudovi su zaključili da su sporne tvrdnje uvredljivi vrijednosni sudovi te da se u prilogu ne koriste "prihvatljivi i uobičajeni načini izražavanja" i da prilog predstavlja grubi lični napad na tužioca, da su mu povrijeđeni ugled i dostojanstvo te da je zbog toga pretrpio duševne boli koje opravdavaju dosuđivanje neimovinske štete u zatraženom iznosu od 50.000 kuna.

Evropski sud za ljudska prava je jednoglasnom odlukom u konkretnom predmetu ocijenio da su hrvatski sudovi prekršili član 10. Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja se odnosi na slobodu izražavanja. Sud je utvrdio da kritiziranje pravosudnog sistema ne može biti zabranjeno, sve dok izneseni stavovi imaju dovoljnu činjeničnu osnovu, te da se sporni tekst odnosio na pitanje od javnog interesa. Sud u Strazburu je ocijenio da konstatacije poput "krdo policajaca" ili "da ih se stavi na stub srama" nisu uvredljive.

Vrijedi naglasiti da prava i slobode predviđene Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, prema Ustavu BiH, imaju prioritet nad svim ostalim zakonima u našoj zemlji. Uzimajući u obzir tu činjenicu, ali i deklarativnu opredijeljenost članova VSTV-a ka prilagođavanju domaćih pravosudnih standarda onim evropskim, odluke poput ove trebale bi utvrditi sudsku praksu u predmetima u kojima pravosudni zvaničnici tuže medije ili druge zvaničnike zbog istupa u kojima se kritički osvrću na njihovo djelovanje.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.